Literatur im Dialog

Kroatische Kulturgemeinschaft e.V. Wiesbaden

Unsere Authoren

RIJEČ

O glagoljici - slideshow

Dani hrvatske kulture u Neu-Isenburgu

U svjetlu višejezične baštine

24. lipanja 2016. Neu-Isenburg. Ivandan (Jonnistag)  bio je  ove godine u Neu-Isenburugu, na južnom rubu Frankfurta na Majni, odjeven  u hrvatsko ruho. Zajednica hrvatskih građana – Kroatien e.V., predstavila  je pod visokim pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Frankfurta hrvatsku literaturu i kulturu.

100 godine poslije prvog objavljivanja Priča iz davnine, predstavljen je rad Ivane Brlić-Mažuranić iz 1916. godine. Već je prije sto godina, ovo djelo u kojemu je alegorijski predstavljena  borba između dobra i zla postalo zapaženo ne samo kao dječja – omladinska lektira nego i pobudilo i zanimanje odraslih. Knjiga je nastala u surovim okolnostima i neizvjesnosti prvog svjetskog rata. Nasuprot tome, sadržaj tog književnog rada ima humanističku poruku konačne pobjeda dobra. Ova poruka  ostaje  i za krug odraslih čitatelja vrijedan i važan izazov pozitivnog kreiranja sudbine do danas.

I gospođa Marijana Dokoza iz Mainza, autorica romana Grijesi,  predstavila je svoj  rad internacionalnoj publici.  Roman u kojemu Dokoza tematizira krizu međuljudskih odnosa zasniva se na istinitoj priče ženske sudbine u Dalmatinskoj Zagori.  Nasilje, a posebice sraz spolova, a koji ni u migraciji ne nalaze rješenje, izvor su ljudske patnje za  slučajna, pa makar za trenutak i sretne avanture  ne postaju rješenje. Sudbina djevojčice Ane, koja u tekstu romana prerasta u zrelu ženu, ostaje naslućen samo kao poruka: Prošlost se ne može promijeniti! U novoj se sredini možemo sakriti, ali ne započinjemo novi život jer se: „Od grijeha prošlosti ne može sakriti“.

Marijana Dokoza je i glavna urednica mjesečnika Fenix na čijem je portalu objavljeno i izvješće o Hrvatskim danima u Neu-Isenburgu. (24. lipanj 2016. i 25. lipanj 2016. uz bogate ilustracije)

U svjetlu deklaracije Hrvatskog ministarstava za kulturu iz 2014. godine u Neu-Isenburgu je predstavljeno glagoljaško pismo i glagoljaška tradicija. Naime, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske  je 7. veljače 2014 donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstva nematerijalne kulturne baštine.


Predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz  Wiesbadena, dipl. inž. Ivica Košak  predstavio je  glagoljaško pismo i  tradiciju u razmeđu povijesti, kulture i prava na samoodređenje. Ovo temeljno  pravo glagoljaša često se u povijesti osuđivalo kao hereza protiv koje su bila dopuštena sva represivna sredstva. Na povijesnom primjeru dobre integracione prakse grada Neu-Isenburaga, poznatog i kao Hugenoten-Grada uspješno je povućena paralela o sudbini i stradanju migranata. Naime na Ivandan, 24. lipnja 1699. godine dodijeljeno  je francuskim izbjeglicama - Hugenotima zemljište južno od Frankfurta -  na korištenje i samoupravu. Iz tog naselja razvilo se gradsko središte jedne prosperitetne zanatlijske, trgovačke i industrijske komune. Dvojezičnost, koja je ostala u tradiciji pojedinih familija, sačuvana je u Neu-Isenburgu i do danas.

Višejezičnost te raznolika pisma koja su se razvila na tlu Hrvatske trebalo bi također biti dobar primjer suživota različitih svjetonazora i duhovne orijentacije za Europsku integraciju danas, naglasio je Košak. Više stoljetna praksa paralelne upotrebe triju pisama u kulturi hrvatskog naroda, tj. glagoljice, ćirilice i latinice dopunjavani su i arabicom te hebrejskim tekstovima na hrvatskom, staroslavenskom i latinskom jeziku. Pored toga hrvatsku književnost i knjižnice nadopunjuju književni radovi na njemačkom, talijanskom, hebrejskom i turskom jeziku, a nastali su ili se čuvaju na tlu Hrvatske jednako kao i muzejskim ustanovama širom svijeta. Tako npr. glagoljaški ćirilični rukopisi na tlu Austrije katalogiziranu u istoimenom radu Austrijske akademije znanosti[1], predstavlja opus od preko dvije stotine radova – koje koristi tek mali krug zainteresiranih, iako su javno dostupni svima -  naglasio je Košak.

Na kraju je s ovog uspješnog susreta i dvodnevne manifestacije hrvatske kulture, a nastalo u suradnji hrvatskih kulturnih zajednica iz Mainza, Neu-Isenburga, Offenbacha i Wiesbadena postignut načelni dogovor o organizaciji i suradnji na provedbi jednog  Hrvatskog tjedna u 2017. godini.


[1] Birkenfellner, Gerhard (1975) Glagolitische und kyrillische Handschriften in Östereich


O glagoljici - sldeshow