KRONIKA

Matija Vlačić je ostavio najtrajnije nasljeđe, kako je to istaknuo gospodin Ilić, sa svojim dostignućima na polju hermeneutike, te radovima iz crkvene povijesti i svojim teološkim opusom. U obimnom radu Clavis Scripturae Sacrae, Vlačić je prvi napisao da bi svaki stih iz Biblije trebao biti interpretiran uzimajući u obzir namjeru i strukturu cijelog poglavlja ili knjige, kao i pravilo da bi bukvalno značenje teksta trebalo imati prednost pred alegoričnim tumačenjem i metaforama. Kao teolog, Vlačić je pokušao ostati vjeran Lutheru i njegovom naglasku na ropstvo ljudske volje i nemogućnosti spasenja putem dobrih djela.

Matija Vlačić je poznat i kao ljubitelj literature, vjerojatno je posjedovao najveću osobnu kolekciju knjiga 16. stoljeća, naglasio je Luka Ilić.

Radovi iz crkvene povijesti tzv. Magdeburške centurije, utjecale su kasnije i na Splitskog nadbiskupa Marka Antuna de Dominsa, hrvatskog matematičara, fizičara, filozofa u njegovom radu na djelu zvanom De Repubilca Ecclesiatica (O crkvenoj republici ) koju je zamislio bez primata pape. De Dominis je zbog objavljivanja svog rada osuđen od inkvizicije, a njegovo je tijelo posthumno spaljeno 21. prosinca 1624. na Campu dei Fiori u Rimu.

Foto: Slaven Liljanić

Gospodin Julius Gomez predstavnik Vijeća stranaca grada Wiesbadena, naveo je prisutnima kako su 30. lipnja 2011 - Zemlje članice EU u Bruxellesu odlučile zaključiti pregovore o pristupanju Republike Hrvatske. Nakon ratifikacije u svim državama članicama, predstoji pristupanje Uniji u srpnju 2013. godine. Povodom toga, Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena, rekao je predsjednik Zajednice, kako ona izričito podržava prijedlog koji je javno iznio gospodin Peter Niederlez, savjetnik u ministarstvu pokrajinske vlade u Wiesbadenu, o stvaranju partnerstva Pokrajine Hessen i Splitsko-Dalmatinske županije.

Suradnja njemačkih i hrvatskih institucija na području kulture i jezika važna je pedagoška zadaća koja stoji i pred nastavnicima dopunske nastave na hrvatskom jeziku koje se od ove školske godine u pokrajini Hessen provodi u organizaciji Hrvatskog Ministarstava znanosti odgoja i športa, naglasila je koordinatorica za hrvatsku nastavu u Hessenu, gospođa Smilja Veselić-Vučina.

6 Schrifreihe des Regensburger Osteuropainstituts, Band 2, Matthias Flacius Illyrikus 1575-1975. Verlag Lassleben, Regensburg 1975, ISBN 3 7847 3152 X

Hrvatski trag u Europskoj kulturi Javna tribina o Matiji Vlačiću Iliriku Wiesbaden, 15. Kolovoza 2011. U okviru javne tribine posvećenoj Matiji Vlačiću Iliriku, Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena (HKZ) je predala jedna vrijedu donaciju knjižnici Instituta za Europsku povijest u Mainzu. Bio je to poklon transkripcije epohalnog izdanja De Repubilca Ecclesiatica djela Marka Antuna de Dominsa, hrvatskog znanstvenika iz 17. stojeća. Ovo djelo, suvremena transkripcija u izdanju kuće Lamaro, Splita, 2008., bilo je izloženo 16. rujna 2010. u Wiesbadenu na javnoj tribini HKZ posvećenoj 450. godišnjici rođenja Splitskog nadbiskupa. Marko Antun de Dominis je 2010. godine bio stavljen na UNESCO – listu jubilaraca. Ova lista predstavlja popis na kojemu se godišnje predstavljaju znanstvenici i umjetnici zaslužni za razvoj kulture u Svijetu. Okviri primopredaje knjiga bili su dogovoreni na *Međunarodnoj konferenciji o životu i radu Matije Vlačića Ilirika* a koja je održana 7. lipnja 2011. na Institutu za Europsku povijest u Mainzu. Ovaj je znanstveni skup bio posvećen našem Labinjaninu, uz sudjelovanje američkih, austrijskih i njemačkih znanstvenika s prilozima koji su osvjetljavali Vlačićevo djelovanje na području teologije, crkvene politike, filologije, historiografije, biblijske hermeneutike i egzegeze. To je dakle bila i inspiracija za javni nastup HKZ-Wiesbaden 11. klolvoza i održavanje jedne javne tribine s predavanjem i diskusijom o hrvatskom znanstveniku i njegovom životu u njemačkoj migraciji 16. stoljeća. Presse Info: http://www.hkz-wi.de/program_hr/Illyrik_VL_22_06_2011.jpg Izlaganja o Matiji Vlačiču Iliriku (1520.-1575.) u Wiesbadenu su pripremili: dr. Ante Bilokapić, OFM, župnik Hrvatske katoličke misije u Wiesabadenu i magistar Luka Ilić, evangelički svećenik koji trenutno priprema disertaciju na Institutu u Mainzu. Gospodin Luka Ilić sa suprugom Angelom zaslužan je i za objavljivanje opsežne višejezične dokumentacije o životu i radu Matije Vlačića Ilirika u internetu, na stranicama http://www.flacius.net.


mgr. Luka Ilić, dipl. inž. Ivica Košak, dr. Ante Bilokapić Foto: Angela Ilić	Diskusiju je vodio dipl. inž. Ivica Košak, predsjednik HKZ-Wiesbaden. Dr. Bilokapić koji je 1965. godine promovirao u Rimu na temu M. Vlačić Ilirik, izložio je kako je za njega upoznavanje djelovanja i to ne samo sudbine Matije Vlačića, a koji je bio jedan od najranijih migranata iz Hrvatske dijaspore, nego i Ilirikove uloge u formiranju evangeličke teologije, višestruko doprinijelo spoznaji vlastitog religioznog, katoličkog opredjeljenja. Gospodin je dr. Bilokapić, na sličnoj javnoj tribini HKZ-Wiesbaden u 2010. godini, izložio Razlike i sličnosti u nauke katoličke i evangeličke teologije. Članak o tom predavanju je objavljen u časopisu *Riječ* broj 41, 2011. Riječ izlazi već 20 godina u izdanju Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. Digitalna kopija časopisa je dostupna na internetu: http://www.hkz-wi.de/rijec/Rijec_41_%20WEB.pdf.
Matija Vlačić je ostavio najtrajnije nasljeđe, kako je to istaknuo gospodin Ilić, sa svojim dostignućima na polju hermeneutike, te radovima iz crkvene povijesti i svojim teološkim opusom. U obimnom radu Clavis Scripturae Sacrae, Vlačić je prvi napisao da bi svaki stih iz Biblije trebao biti interpretiran uzimajući u obzir namjeru i strukturu cijelog poglavlja ili knjige, kao i pravilo da bi bukvalno značenje teksta trebalo imati prednost pred alegoričnim tumačenjem i metaforama. Kao teolog, Vlačić je pokušao ostati vjeran Lutheru i njegovom naglasku na ropstvo ljudske volje i nemogućnosti spasenja putem dobrih djela. Matija Vlačić je poznat i kao ljubitelj literature, vjerojatno je posjedovao najveću osobnu kolekciju knjiga 16. stoljeća, naglasio je Luka Ilić.
dr. Ante Bilokapić, generalni konzul RH Josip Špoljarić, mgr. Luka Ilić, prof. dr. Irene Dingel, dr. Indes Grund, dipl. inž. Ivica Košak Foto: Angela Ilić
Radovi iz crkvene povijesti tzv. Magdeburške centurije, utjecale su kasnije i na Splitskog nadbiskupa Marka Antuna de Dominsa, hrvatskog matematičara, fizičara, filozofa u njegovom radu na djelu zvanom De Repubilca Ecclesiatica (O crkvenoj republici ) koju je zamislio bez primata pape. De Dominis je zbog objavljivanja svog rada osuđen od inkvizicije, a njegovo je tijelo posthumno spaljeno 21. prosinca 1624. na Campu dei Fiori u Rimu. Zadnji, treći, tom O crkvenoj republici je tiskan 1622. u gradu Hanau kod Frankfurta na Majni. Donacijom Kulturne zajednice biblioteci u Mainzu je De Dominisovo djelo u kojemu je on iznio prvi republikanski manifest protiv feudalnog i monarhijskog uređenja crkvene državne uprave, postalo nakon gotovo 400 godina, dostupno njemačkoj publici i otvoreno za suvremeni znanstveni rad. Interes za znanstveni rad iz područja djelovanje hrvatskih latinista postoji, naglasila je u zahvalnici profesorica dr. Irene Dingel, direktorica Odjela za crkvenu povijest Instituta za Europsku povijest u Mainzu. A gospođa dr. Ines Grund, voditeljica knjižnice Instituta je posebno naglasila vrijednost ovog Splitskog izdanja u kojemu je anticipirana razvoj crkvene povijesti nakon II Vatikanskog koncila. A i za pastoralno djelovanje, dodao je dr. Bilokapić, bitno je premostiti razlike, koje doduše treba uvažavati ali ne i primiti ih kao smetnju za svakodnevnom životu.
Ivica Košak je prisutnima prenio poruka izdavača Lamaro iz Splita, profesora dr. Ante Maletića s apelom za rehabilitaciju Marka Antuna de Dominisa, Domovini vjernog znanstvenika. Gospodin Josip Špoljarić, generalni konzul Republike Hrvatske u Frankfurtu na Majni pozdravio je rad Kulturne zajednice kao primjerno djelovanje u predstavljanju Hrvatske kulture ne samo za iseljenike već i u sredini u koji ti iseljenici žive i rade. Od cca. 305.000 Hrvatica i Hrvata u Njemačkoj, naveo je gospodin Košak, njih cca. 31.000 živi u pokrajini Hessen, od čega 1.263 živi u glavnom gradu Wiesbadenu, u jednom gradu s većinskim protestantskim stanovništvom. Katolička biskupija kojoj pripada župska zajednica Hrvata u Wiesbadenu ima svoje sjedište u Limburgu, gradu u kojemu su Hrvati 16. stoljeća bili strah i trepet – sinonim rata i gladi š vrijeme Tridesetogodišnjeg rata. Povijesno-politički gledano, do početka 18. stoljeća, Kraljevina Hrvatska je bila u sastavu Svetog Rimskog carstva Njemačke nacije i kao takva bila sastavni dio državnih zajednica središnje Europe. A i danas se Hrvatska migracija, nastala u 20. stojeću, u svim Europskim zemljama nalazi pred dilemom asimilacije ili integracije i to upravo u trenutku kada mlada hrvatska država stoji pred ulaskom u Europsku zajednicu.	li.: Smilja Veselić-Vučina, Angela Ilić, Josip Špoljarić, Julius Gomez, … de. 1. napr.: dr. Ines Grund Foto: Slaven Liljanić

Branko i Nada Višak: Moslavačka kotlovina, Foto: Angela Ilić	Gospodin Julius Gomez predstavnik Vijeća stranaca grada Wiesbadena, naveo je prisutnima kako su 30. lipnja 2011 - Zemlje članice EU u Bruxellesu odlučile zaključiti pregovore o pristupanju Republike Hrvatske. Nakon ratifikacije u svim državama članicama, predstoji pristupanje Uniji u srpnju 2013. godine. Povodom toga, Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena, rekao je predsjednik Zajednice, kako ona izričito podržava prijedlog koji je javno iznio gospodin Peter Niederlez, savjetnik u ministarstvu pokrajinske vlade u Wiesbadenu, o stvaranju partnerstva Pokrajine Hessen i Splitsko-Dalmatinske županije. Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena je podršku ovog partnerstava upućuje javnosti i s ovog skupa. HKZ- Wiesbaden surađuje već na tom polju s Hrvatsko njemačkim društvom iz Splita na stvaranju Klastera za unapređenje učenja stranih jezika: http://www.info-de.hr/Download/Bilten_Klaster.pdf Suradnja njemačkih i hrvatskih institucija na području kulture i jezika važna je pedagoška zadaća koja stoji i pred nastavnicima dopunske nastave na hrvatskom jeziku koje se od ove školske godine u pokrajini Hessen provodi u organizaciji Hrvatskog Ministarstava znanosti odgoja i športa, naglasila je koordinatorica za hrvatsku nastavu u Hessenu, gospođa Smilja Veselić-Vučina. A gostoprimstvo hrvatske kulture, kako je to na kraju rekao Branko Višak, rizničar Zajednice: - bilo je od izvanredno dobro primljeno od internacionalnog sastava publike. Domaća kuhinja je predstavljena moslavskom kotlovinom i vrsnim dalmatinskim stolnim vinom.
- najava - Ankündigung - HERMENEUTIK *Wahrheit oder Methode* "Grundriss philosophischen Hermeneutik von Flacius bis Gadamer" "Wir sind in eine Welt von Zeichen und in eine Gemeinschaft eingebunden, die eine gemeinsame Sprache benutzt!"

Bibliografija: 1 Preger, Wilhelm: Matthias Flacius Illyricus und seine Zeit. Hälfte 1.2. Hildesheim: Olms 1964. (Repr. d. Ausgabe Erlangen 1859—1861.) 2 Mirković, Mijo: Matija Vlčić Ilirik. Zagreb: JAZU 1959 (= Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti: Djela. Knj. 50). 3 Scbeible, Heinz: Die Entstehung der Magdeburger Zenturien. Ein Beitrag zur Geschichte der historiographischen Methode. Gütersloh: Mohn 1966 (= Schriften des Vereins für Reformationsgeschichte, Nr. 183, Jg. 72). 4 Massner, Joachim: Kirchliche Überlieferung und Autorität im Flaciuskreis. Studien zu den Magdeburger Zenturien. Berlin-Hamburg: Lutherisches Verlagshaus 1964. Mirkovića. a. O., S. 139. 5 Bratulić, Josip: Mirkovićev Flacius-Vlačić. In: Znanstveni skup posveüen Miji Mirkoviću. Pula-Rijeka-Zagreb 1971, S. 25. 6 Schrifreihe des Regensburger Osteuropainstituts, Band 2, Matthias Flacius Illyrikus 1575-1975. Verlag Lassleben, Regensburg 1975, ISBN 3 7847 3152 X