Zum Starten hier klicken

Kultura ljekovitog bilja
Koblenz, 24. II 2018
 

SADRŽAJ

Kultura ljekovitog bilja

Arheološko nalazište u Iraku (50000 p.n.e.)

MEZOPOTAMIJA 5000 god. p.n.e. mezopotamsku kulturu razvijaju Sumerani, svećenik i liječnik i ljekarnik liječenje bazirano na vračanju i iskustvu

Glinena pločica (15x8 cm 2200.-2100. p.n.e. ), (Irak) najstariji liječnički priručnik tj. najstarija poznata recepturna knjiga sumerski liječnik urezao 12 recepata za masti i lijekove za unutarnju primjenu

Babilonci su se zanimali za uzgoj ljekovitog bilja. Botanički vrt s biljnim vrstama iz 67 rodova u 8 st. p.n.e.

EGIPAT

KINA

INDIJA

GRČKA

IRAN I ARPSKE ZEMLJE

"Kanon medicine" (Al-Qanun fi al-Tibb)

El Libro de las triacas (Kitâb al-diryâq)

IDSTEIN 2009.

PowerPoint-Präsentation

‚Aggregator’ (Pseudo-Serapion) Ali Ibn al-Husain Ibn al-Wafid (997.-ca.1074.)

Uporedni nazivi biljaka iz latinskog prijevoda al-Wafidove “Liber Serapionis aggregatus in medicinis simplicibus”

»Liber de simplicibus Benedicti Rinij« 1415. Jedan od najstarijih leksikografskih radova iz tog prvog doba (15. i 16. stoljeće) naše leksikografije jeste golem botanički arapsko-grčko-latinsko-hrvatski rječnik (Liber de simplicibus) koji se čuva u Veneciji. Donedavna se autorstvo toga rječnika pripisivalo mletačkom liječniku Benedictu Riniju i njegovo pisanje stavljalo se u 1415, ali je sada utvrđeno, da ga je oko 1449 pisao u Zadru zadarski liječnik Nicolò Roccabonella. Kako ovo djelo donosi uz tekst i slike pojedinih biljaka, ono je naš prvi slikovni rječnik.

Folie 18

Folie 19

Folie 20

Folie 21

Bosanski ATAR, 19. st.

Folie 23

Izvorne hrvatske ljekaruše do 15. stoljeća nisu sačuvane. Prva karlobaška ljekaruša, po svom zapisničaru nazvana Pribimnićeva (redovnik, seoski svećenik?), napisana je godine 1603. na ikavskom području. Ima 31 ispisanu stranicu, formata 19 x 23 cm, s 5.000 riječi i 20.000 znakova.

Folie 25

Folie 26

Fragment rukopisa kojeg je dešifrirao prof. dr. Mirko Dražen Grmek. (Krapina, 1924. - Pariz, 2000.)

Folie 28

Na pročelju rodne kuće Marka Antonija de Dominisa u Rabu

Prvo medicinsko djelo na hrvatskom jeziku, je napisao dubrovački dominikanac, prirodoslovac, učitelj filozofije i retorike Ignacije Akvilin (Ignacije Aquilini) još 1705. “Kućni liječnik“, Djelo je sastavljeno u stihovima. Sadržajem nadmašuje(?) mnoga prethodna i naknadna medicinska stručna izdanja. Ostalo je u rukopisu i čuva se u dominikanskoj knjižnici Dubrovnik.

Medicina ruralis illiti vrachtva ladanyszka

Folie 32

Flora Dalmatica

Folie 34

„Pouka o načinu čuvanja zdravlja i liječenju dostupnim načinima i lijekovima koje sami mogu prirediti kod kuće“

Hvala na pažnji!

 

 

Autor: Ivica Košak