Kultura ljekovitog bilja
Koblenz, 24. II 2018
SADRŽAJ
Kultura ljekovitog bilja
Arheološko nalazište u Iraku (50000 p.n.e.)
MEZOPOTAMIJA 5000 god. p.n.e. mezopotamsku kulturu razvijaju Sumerani, svećenik i
liječnik i ljekarnik liječenje bazirano na vračanju i iskustvu
Glinena pločica (15x8 cm 2200.-2100. p.n.e. ), (Irak) najstariji liječnički priručnik
tj. najstarija poznata recepturna knjiga sumerski liječnik urezao 12 recepata za
masti i lijekove za unutarnju primjenu
Babilonci su se zanimali za uzgoj ljekovitog bilja. Botanički vrt s biljnim vrstama
iz 67 rodova u 8 st. p.n.e.
EGIPAT
KINA
INDIJA
GRČKA
IRAN I ARPSKE ZEMLJE
"Kanon medicine" (Al-Qanun fi al-Tibb)
El Libro de las triacas (Kitâb al-diryâq)
IDSTEIN 2009.
PowerPoint-Präsentation
‚Aggregator’ (Pseudo-Serapion) Ali Ibn al-Husain Ibn al-Wafid (997.-ca.1074.)
Uporedni nazivi biljaka iz latinskog prijevoda al-Wafidove “Liber Serapionis aggregatus
in medicinis simplicibus”
»Liber de simplicibus Benedicti Rinij« 1415. Jedan od najstarijih leksikografskih
radova iz tog prvog doba (15. i 16. stoljeće) naše leksikografije jeste golem botanički
arapsko-grčko-latinsko-hrvatski rječnik (Liber de simplicibus) koji se čuva u Veneciji.
Donedavna se autorstvo toga rječnika pripisivalo mletačkom liječniku Benedictu Riniju
i njegovo pisanje stavljalo se u 1415, ali je sada utvrđeno, da ga je oko 1449 pisao
u Zadru zadarski liječnik Nicolò Roccabonella. Kako ovo djelo donosi uz tekst i slike
pojedinih biljaka, ono je naš prvi slikovni rječnik.
Folie 18
Folie 19
Folie 20
Folie 21
Bosanski ATAR, 19. st.
Folie 23
Izvorne hrvatske ljekaruše do 15. stoljeća nisu sačuvane. Prva karlobaška ljekaruša,
po svom zapisničaru nazvana Pribimnićeva (redovnik, seoski svećenik?), napisana je
godine 1603. na ikavskom području. Ima 31 ispisanu stranicu, formata 19 x 23 cm,
s 5.000 riječi i 20.000 znakova.
Folie 25
Folie 26
Fragment rukopisa kojeg je dešifrirao prof. dr. Mirko Dražen Grmek. (Krapina, 1924.
- Pariz, 2000.)
Folie 28
Na pročelju rodne kuće Marka Antonija de Dominisa u Rabu
Prvo medicinsko djelo na hrvatskom jeziku, je napisao dubrovački dominikanac, prirodoslovac,
učitelj filozofije i retorike Ignacije Akvilin (Ignacije Aquilini) još 1705. “Kućni
liječnik“, Djelo je sastavljeno u stihovima. Sadržajem nadmašuje(?) mnoga prethodna
i naknadna medicinska stručna izdanja. Ostalo je u rukopisu i čuva se u dominikanskoj
knjižnici Dubrovnik.
Medicina ruralis illiti vrachtva ladanyszka
Folie 32
Flora Dalmatica
Folie 34
„Pouka o načinu čuvanja zdravlja i liječenju dostupnim načinima i lijekovima koje
sami mogu prirediti kod kuće“
Hvala na pažnji!