glasnik hrvatske kulturne zajednice - ogranka matice hrvatske u wiesbadenu

Jedan od najistaknutijih turskih pisaca, nobelovac čija su djela prevedena na dvadesetak jezika Orhan Pamuk je jednom prilikom rekao: -Postoji nešto u Frank furtu što podsjeća na džamiju, crkvu ili hram, nešto što poziva osobu da bude skromna. Poput velikih knjižnica koje sadrže sve knjige svijeta i odražavaju beskonačnost vremena i svemira, ovo obilje knjiga podsjeća nas da – iako podijeljeni po nacionalnosti, povijesti i jeziku – svi nalikujemo jedni drugima, dijelimo iste osjećaje i težnje.

Njegove su riječi, doista, na ispravan način utkane u police ove svjetske knjižnice koja ujedinjuje sve nacije, vjere i narode. Pisana riječ ima veliku moć. Iako to mnogi ne priznaju niti joj daju značaj, pokušavaju je osporiti, postaviti na koljena, zamagliti oči raznim modernim tvorevinama, naposljetku se sve opet vraća pisanoj riječi jer u nju su utkani svi ljudski osjećaji, a oni su isti bez obzira o kojem se narodu radilo. Vidljivo je to bilo i na ovogodišnjem Sajmu kojeg je posjetilo više od 300 tisuća posjetitelja, 9 000 novinara, 1 000 autora iz čak 111 zemalja svijeta. Među njima najzvučnija imena su bila Richarda Forda, Herte Müller i Martina Walsera i dakako holivudskog glumca Arnolda Schwarzeneggera koji je na Sajmu promovirao svoju biografiju naslova Total Recall – My Unbelievably True Life Story i svojim likom i djelom privukao najveći broj posjetitelja u prestižni treći paviljon Sajma u kojem je kratko boravio.

Značajno je napomenuti da se u pet dana Sajma održalo čak 3000 književnih događanja, odrađeni su brojni intervju, čitanja i političke rasprave, a zemlja partner je bila Novi Zeland iz kojeg je došlo 70 autora. Hrvatsku su ove godine na Sajmu predstavljali autori Zoran Ferić, Edo Popović, Ivana Sajko, Franjo Janeš. Dubravka Ugrešić je dobila nagradu Jean Améry za esejistiku za njemačko izdanje knjige Karaoke kultura. Iako je hrvatski štand bio u njenom znaku, ona se na isti nije pojavila. Kaže da ne želi biti nacionalno etiketirana, pa eto zato. Ali, svaka pohvala nakladnicima hrvatskog dječjeg štanda u trećem paviljonu koji su nacionalno etiketirani kao Hrvati, međutim, su itekako prisutni na internacionalnim događanjima, njihove se knjige i autorski uradci nalaze na policama brojnih svjetskih knjižara, na web portalima prestižnih dječjih nakladnika u Njemačkoj, ali i Engleskoj. Spomenimo samo Andru Petrlik Huseinović nakladnicu i autoricu brojnih nagrađivanih dječjih slikovnica. Njene slikovnice će uskoro ući i u knjižnicu Gutenberovog muzeja u Mainzu, za što je već dobila poziv. Mn: Kupovanje i čitanje knjiga nije isto

Marijana Dokoza