Svjetski dan knjige i autorskih prava u Wiesbadenu

 

Na javnoj tribini Hrvatske kulturna zajednice (HKZ) u Wiesbadenu 22. travnja je  povodom Svjetskog dana knjige predstavljeno devet hrvatskih autora i njihovih radova na hrvatskom, njemačkom i francuskom jeziku.

Tribina je bila ustvari radionica hrvatske knjige, redakcije časopisa Riječ i autora čiji radovi nastaju u redovima hrvatskih iseljenika ili migranata iz Hrvatske u Njemačkoj. Predstavljanje  autora i njihovih djela u javnima nastupima HKZ ima dva desetljeća tradicije. To zavređuje ne samo priznanje, nego i pozornost.

 

- Tko su  autori u našoj sredini i o čemu oni pišu? - Kako predstavljaju svoje radove? - Tko im tiska knjige? - Kako djeluju na publiku i kako ta publika reagira?

 
Sve su to bila pitanja na koje je devet autora i publicista dalo svoj odgovor.
Moderaciju susreta vodio je predsjednik kulturne zajednice, gospodin Ivica Košak, koji je naglasio: - Sljedeći broj RIJEČI okupiti će  tridesetak autora, a  koji će predstaviti ne samo rad Zajednice nego i odraziti hrvatsku kulturnu i društvenu vrijednost kulturnoga rada u sredini u kojoj živimo i radimo, te prema svim našim sugovornicima, sugrađanima u Njemačkoj.  
- Važnost ovakvih susreta mjeri se stvaralačkim poticanjem koji nastaje iz potreba za njegu vlastite kulture.

Istaknuo je Zdravko Luburić, koji je predstavio svoje najnovije izdanje, zbirku poema Lennep, u izdanju Shaker Media 2012.

Prof. Vedrana Moslavac, učiteljica Hrvatske nastave u Hessenu, predstavila je učeničke radove koji će biti objavljeni u ovogodišnjem broju glasnika zajednice. - Poznavanje materinskoga jezika druge generacije nije samo dio njihovog kulturnog identiteta nego i stvaralački čin potreban za osobni razvoj, naglasila je Vedrana Moslavac koja je i glavna urednica glasnika hrvatske kulturne zajednice u Wisbadenu: RIJEČ.
Autorica Ljubica Muftić-Turić čitala je iz  Zapisa srca, zbirke poezije izdane  u Mostaru i Rüsselsheimu 2005. Dirljivi stihovi dojmili su publiku izražavajući bolnu sudbinu iseljenika i njihove tragične sudbine. Autorica je poklonila komplet izdanja svoje knjige nastavi hrvatskoga jezika u Wiesbadenu.
Autorica romana Naranyjin plač, Marijana Dokoza predstavila je svoje djelo koje izašlo u nakladi Ljevak 2011. u Zagrebu. U romanu, koji započinje   kao   kriminalna   priča,   otvara   se   čitatelju   vječna ljudska   dilema   zasnovana   na,   ne   samo   pravednog   nego dostojanstvenog   odnosa   u   zajednici.   Primarno   u   obitelji,   a neposredno i u društvu. Ovaj roman je  metafora kritike naših odnosa prema najslabijoj karici u lancu međuljudskih odnosa. Ali  posebno bolnoj, jer sudbina jednog djeteta ostaje  sudbina cijelog čovjeka.
Lidija Marić, studentica književnosti i povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Siegenu piše u slobodno vrijeme na hrvatskom jeziku. Gospođa Marić je predstavila novelu Sjećanje na Darija.  Zanimljivo je reći kako je ovaj uradak na izvrsnom hrvatskom jeziku prihvaćen kao studentski rad  na jednom  njemačkom sveučilištu. Posebno je za  istaknuti kako mlada autorica nije imala priliku posjećivati hrvatsku nastavu i njezino poznavanje materinskoga jezika je uspjeh obiteljskog odgoja.
Ivona Glemac, također studentica sveučilišta u Siegenu predstavila se s recenzijom knjige Leila – Ein bosnisches Mädchen, autorice Andrje Cavelius, objavljenog u izdavačkoj kući Ullstein, 2001. Kratki prikaz ove knjige prikazuje sudbinu i narav Balkanskih sukoba kirurškom prezirnošću. – Balkan je tamo gdje prestaje svaka logika! Završava gospođa Golemac svoju književnu kritiku.
Katica Kiš, autorica zbirke radova pod naslovom Iskre srca i uma, tiskano u vlastitoj nakladi 2011. u Zagrebu, predstavlja je svoj radi i motivaciju da se pisanom riječi sačuva kultura i jezika i u čemernim okolnostima iseljeništva. - Ljubav prema hrvatskom čovjeku, istini i dobroti, potakla me je da vam u ovoj knjizi prikažem življenje i ponašanje, očekivanja i nadu, veselje i čuđenje, iznenađenja i razočaranja, tuge, jade i nevolje hrvatskog čovjeka u tuđini, dijaspori.

Jasna Lovrinčević, novinarka  iz Koblenza izvijestila je   o   hrvatskome   tiskarstvu   u 16.stoljeću, o tiskaru koja je djelovala  (1561. – 1565.)   izvan   Hrvatske u Urachu.


Istaknuto mjesto na prigodnoj izložbi knjiga je posvećeno 450-oj godišnjici izdanja Novog testamenta na hrvatskom jeziku u glagoljaškom pismu, a koji je izdan 1562. godine u Urachu/Tübingen.

Ranko Ćetković, pisac i prevoditelj iz Frankfurta piše pjesme već od studentskih dana.  R. Ćetković koji prevodi i njemačke književne radove na hrvatski, predstavio je izbor vlastitih pjesma i prijevode njemačke lirike.

Ranko Ćetković  je  i koautor  publikacije "Mit Koffern voller Träume ...". Ältere Migrantinnen und Migranten erzählen, Frankfurt am Main : Verlag Brandes & Apsel , 2. Auflage 2004

 

Na karaju tribine HKZ je prisutnima poklonila knjige iz zbirke koja je nastale kroz dvije decenije rada s autorima i njihovim djelima. Ovaj poklon knjiga pretvara članove i prijatelje Zajednice u virtualnu biblioteku. Katalonska tradicija poklanjanja knjiga na dan sv. Jurja – Svjetski dan knjige – je time prenijeta i u hrvatsku kulturu. 

Ovaj ćin je proveden s posebnim osvrtom na 170. godišnjicu najstarije hrvatske kulturne institucije i izdavačkog poduzeća Matice hrvatske

Ideja o virtualnoj knjižnici stara je već deset godina, a iznesena u javnost u okviru obilježavanja obljetnice MH u Wiesbadenu 2002. godine.

Posjetitelji su pozvani da dobivene knjige daruju i dalje, kako bi se uz pisanu riječ širila i kultura hrvatske pismenosti. A sljedeća tribina povodom Dana knjiga treba pokazati, koliko će ta biblioteka doprinijeti razmjeni misli i stvaranju novih radova. 

Uspješnoj organizaciji ovog susreta doprinijeli su aktivni učesnici iz hrvatskih kulturnih društava u Frankfurtu, Koblenzu i Mainzu, čime je pokazno kako je kultura postojana sprega u zajedništvu hrvatskih iseljenika. - Izbor kulturnih sadržaja je bitan za dobro i pozitivno predstavljanje i Republike Hrvatske u Europskim okvirima, istako je na kraju susreta gospodin Josip Špoljarić, generalni konzul Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska je pred ulaskom u Europsku Uniju u kojoj mi, ovdje u SR Njemačkoj već odavno, nismo samo gosti. Pa ipak nismo u svemu postali niti „domaći“. Dobra integriranost hrvatske zajednice u njemačko društvo ne znači i bespovratnu asimiliranost. A problemi, s kojima smo prije nekoliko decenija došli u pečalbu, nisu riješeni. Odlučili smo se za javnu diskusiju u vrijeme obilježavanja Europskog tjedna, s temom: - o potrebama i nužnostima Europskog zajedništva

Pozivamo vas na razgovor o našem životu u Dijaspori, u Domu kardinala Kuharića u Wiesbadenu, u četvrtak,  10. svibnja, s početkom u 18:00sati.

 

Tekst i fotografije: Ivica Košak