Bankfurt ist Räuberfurt

Tragom jedne izložbe

	Kada je početkom devedesetih, Drago Trumbetaš, hrvatski slobodni umjetnik iz Frankfurta predstavio svoje radove pod naslovom „Bankfurt ist Krankfurt“, bilo  mi je to tada,  - umjetnička apstrakcija socijalne kritike iz miljea „gastarbajtera“.  I ne puno više od toga. Danas mi se to čini drugačije. Drago Trumbetaš, grafički radnik iz Velike Mlake, vječni migrant, a  koji  i nakon povrata u Domovinu ostaje vjeran kritičkom motrenju položaju radnika i težaka, prepoznat ja tek u bankarskoj krizi 21. stoljeća kao prorok čije riječi imaju danas težinu precizne dijagnoze. I dok sam se spremao na izložbu u Povijesni muzej Frankfurta, razmišljao sam,  isto kao i početkom devedesetih, sasvim teoretski: u kojoj je mjeri umjetnost postavlja ne samo društvenu dijagnozu, nego sliži li i kao terapija?
Frankfurt kao Bankfurt, grad moloh u kojemu se gubi zdravlje i osjećaj za pravdu. Krankfurt s nemilostivom mostarinom od krvi i znoja za dnevni prijelaz u uvijek dublji krug pakla.
Drago Trumbetaš daje putniku u tom kružnom toku banalnosti, neispunjenih želja, lažnih vizija, umišljenosti i neznanja figurativno lice Gastarbajtera.  Tužni lik u turobnoj sredini! Ali ipak uvijek nekako simpatičan jer prepoznatljiv.  Dragutin Trumbetaš doživio je veliku zadovoljštinu. Grad u koji je prije četrdeset pet godina došao trbuhom za kruhom i u kojem ne samo što nije naišao na toplinu nego je osjetio i ljudski prezir, taj ga grad danas slavi, ponosi se njime i zahvaljuje mu što je kao umjetnik bio svjedokom njegova razvoja. Dragina ili Dragec, kako ga od milja zove ne samo njegova familija nego i njegovi obožavatelji, rodom je iz Velike Mlake, u Turopolju, nedaleko Zagreba. Sa šest godina već je crtao portrete svojih susjeda, a u osnovnoj školi su ga učitelji stalno zaduživali crtanjem parola i slali na risanje u prirodu. Završivši  je  Grafičku industrijsku školu u Zagrebu 1956. i s diplomom ručnog slagara uposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske. U Njemačku je došao 1966. preko tadašnjeg Zavoda za zapošljavanje.
	Bankfurt Drage Trumbetaša predstavljen je u Povijesnom muzeju Frankfurta, između ostalog kroz zbirku bivšeg hrvatskog ministra Bože Biškupića. Bilo gdje na svijetu bi bilo obijesno pitati se, kako je nastala ta privatna zbirka? Ali ne u Frankfurtu, čiji dijelovi grada više nisu pod kontrolom redarstvenih snaga, kako nam je to predstavnik Policijske uprave izjavio na jednom susretu Savjeta za prevenciju. Frankfurtska veza, roman Miroslava Međimorca, bivšeg hrvatskog obavještajca, koji u tom književnom djelu opisuje događaja u kojima je i on sam bio protagonist. U toj špijunskoj priči riječ je o tajnom ratu hrvatskih i srpskih obavještajaca, a koji počinje telefonskim pozivom iz Frankfurta - Bankfurta. Kuriozno predstavljanje ovog romana bilo je u večernjem programu, a koji sam ja vodio u sklopu Frankfurtskog Sajma knjige 2005. Predstavljanje knjige Frankfurtska veza u Nakladi Pavičić (Zagreb, 2004.) odvijalo se u mračnoj atmosferi „Cluba Terine“ jednog „underground“ restorana u Frankfurtu, mjesta koje je inače služilo za susret policijskih inspektora i njihovih doušnika.
Odlazak na izložbu u Frankfurtu, u petak 3. svibnja, a na koju nisam stigao, trebalo je biti na prvom mjestu susret sa starim pajdašem, a ne traženja razloga socijalne (ne)pravde. Pa ipak dogodilo se drugačije. U Bankfurtu koji je tog dana za mene postao Räuberfurt, nepoznati lopov– džeparoš mi je na putu između glavnog kolodvora i Römera odnio lisnicu. I tako umjesto s Dragecom na izložbi, završio sam na 1. Polizeirevieru u Räuberfurtu s prijavom protiv kaznenog djela na osnovi § 242 StGB (Taschendiebstahl). Protokoliranjem prijave kaznenog djela je pomoć prijateljskog organa reda (Freund und Helfer) bila završena. Bez dokumenata i novaca, sam na ulicama velegrada – to je osjećaj u situaciji kojega bih se rado bio odrekao! Ne, nisam posto pametniji (aus Schaden wird man nicht Klug), ali i manje pametne misli u ovakvom trenutku pomažu. Kolika je šteta? Veća ili manja od cijene koju je Božo Biškupić platio Dragecu za copyright zbrke, a koja se danas izlaže u muzeju? Veći ili manji od svote koja je devedeset i druge ukradena Lj. K. na kolodvoru u Beču, na prolazu, u bijegu iz ratom zahvaćene Banje Luke? To su vam ukrali oni „vaši“ glasio je tada lakonski komentar bečke policije za gubitak obiteljskog imetka. Imetka koji se u trenu pretvorio gorku uspomenu. Da, ima i drugih, težih sudbina, pokušao sam se tješiti. Ali ne događa li se to u društvu u kojemu policija zna da više nema kontrole, a sudstvo je bez moći da primjeni zakon?
I nije li Bankfurt – Krankfurt – Räuberfurt svuda oko nas?
EPILOG:	A kada je pajdaš Dragec čuo za ovu nezgodu, došao mi je u posjetu na Taunus u Idstein. Ipak ne samo vrijeme, nego i dobro društvo liječe rane. Za spomen ovoj zgodi pripremamo i sljedeći izložbu radova Dragutina Trumbetaša, u Wiesbadenu i naravno s prilogom u časopisu RIJEČ koji izdaje Hrvatska kulturna zajednica. Izložba Drago Trumbetaš: Gastarbeiter in Frankfurt održava se do 15. rujna 2013. u Povijesnom muzeju grada Frankfurta (Historisches Museum Frankfurt), Fahrtor 2 (Römerberg), 60311 Frankfurt na Majni. Izložba je otvorena od utorka do nedjelje i na blagdane od 10 do 18 sati, a srijedom od 10 do 21 sat. Ivica Košak Idstein, 9. svibanj 2013.
Ranko Ćetković, Ivica Košak s Dragutinom Trumbetašem u Idsteinu  5. svibnja 2013.