UPANISHADEN

Upaniśade - doprinos Indije filozofiji Zapada

U srijedu, 7. prosinca 2011.
u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena
biti će održano predavanje o filozofskoj predaji drevne Indije u okviru
mudroznanstvenog kružoka u Idsteinu na Taunusu.
Predavanje i diskusija održati će se u lobiju hotela „Golden Lotus“
Rodergasse 27, 65510 Idstein, s početkom u 19:00 sati.

Indija je 2006. godine bila domaćinom na Sajmu knjige u Frankfurtu. To je bila prilika da se na hrvatskom štandu predstavi pregled hrvatske književnosti u odnosu na indijsku kulturu.
U suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara, te Maticom hrvatskom iz Zagreba, autor je priredio pregled djela i autora indološke tematike od 13. stoljeća do danas.

Kulturno povijesne veze naših krajeva s Indijom, ne samo da nisu istražene u svim svojim vidovima već mnogi od tih vidova jedva da su poznati, a neki i nisu. Cilj ovog projekta je prikazati odraz kulture Istoka u kulturi Hrvata i Hrvatske. O pojedinim vidovima hrvatskih susreta s indijskim pisanom i usmenom tradicijom, a što treba doprinijeti potpunijem sagledavanju i boljem razumijevanju vlastitih nam sastavnica, kako u prošlosti tako i u sadašnjosti i to ne samo s obzirom na Indiju, već i s obzirom na Evropu s kojom u tom pogledu mnogo toga dijelimo. Po prvi se put u ovome projektu istražuje slika Indije kakva je u nas oblikovana na temelju objavljenih djela hrvatskih pisaca i znanstvenika.

Hrvat - Začetnik znastvene orijentalistike
Ivan Filip (Philippus) Vezdin (Vesdin), rođen je 25. travnja 1748. u obitelji austrijskih Hrvata, u mjestu Hof, danas u Donjoj Austriji, od oca Jurja (Georgius) Vesdina i majke Helene r. Prekuničin. Umro je 1806. u Rimu. Uz materinski hrvatski jezik govorio je još desetak europskih jezika: latinski, grčki, hebrejski, njemački, mađarski, talijanski, španjolski, portugalski i engleski, ali je kao misionar Indije (od 1776.) ovladao i Sanskritom i brojnim drugim indijskim dijalektima. Zaredio se za bosonogog karmelićanina 1768. u Linzu, filozofiju i teologiju završio je u Pragu 1773. Na malabarskoj obali u Indiji djelovao je kao misionar u državi Kerali od 1776. do 1789., kad se vratio u Europu. Zbog ratova nije se mogao ponovno vratiti u Indiju.

Čarobni svijet istoka odražava se čak i u narodnim pjesmama Slavonije i Dalmacije. Marin Držić uvodi Indiju u drami Dundo Maroje u hrvatsku književnost 16. st., likom indijskog Negromanta. Indija se obrađuje u djelima Marka Pola, Mavre Čavčića, Ivana Gundulića, Benedikta Kotruljevića, zatim Matije Antuna Reljkovića, Stjepana Radića, Tina Ujevića, Dragutina Tadijanovića i naravno znanstvenika kao što su Čedomil Veljačić, Radoslav Katičić i Mislav Ježić. Prva enciklopedijska obrada jezika i indijske tradicije u Europi je objavljena u 18. st., a potječe iz pera hrvatskog misionara Ivan Filipa Vezdina. 2006. godine obilježena je 200-ta obljetnica njegove smrti.

Poslije izlaganja na Frankfurtskom sajmu knjiga 2006. godine i ponovljenih predavanja u Rüsselsheimu, (vidi: Večernji list 09.11.2006.), Koblenzu ( VL 10.11.2007.) i Wiesbadenu, ovo je predavanje dobilo još jednu dimenziju: - Ilustraciju kontinuiteta hrvatske znanosti i umjetnosti u književnosti u europskom kontekstu.
Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena želi ovim predavanjem istaknuti važnost i značaj jezične kulture malih naroda.

UPANIŚADEN Kritik der Suche nach der Weisheit und die die Frage nach den Ursprüngen der Philosophie Im Tagungsraum des Hotels Golden Lotus Rodergasse 27, 65510 Idstein, am Mittwoch, den 7. Dezember 2011 um 19:00 Uhr.		EINLADUNG / PLAKAT

Aus der kronik: Kultura i civilizacija Indije u hrvatskoj književnosti od 13. stoljeća do danas (PDF) Razgovor s publicistom Ivicom Košakom o AMAC-u i sudjelovanju na Sajmu knjiga u Frankfurtu		Izvješće u Večernjem Listu