AMA
Croaticae – Deutschland e.V. Almae
Matris Alumni Croaticae – Deutschland e. V. Vereinigung
ehemaliger Studenten und Freunde kroatischer
Universitäten |
|
Priopćenje
za medije i javnost Berlin,
22.
lipnja 2013. Za prostor
slobode i stvaralaštvo Njemački
AMAC zahtijeva reviziju Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena
zvanja Udruga bivših
studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta - AMAC
– Deutschland
zahtijeva reviziju Pravilnika o
uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i njegovo usklađivanje s
potrebama
hrvatske akademske
zajednice. Doneseni Pravilnik sasvim je neprimjeren za humanističke
znanosti u Hrvatskoj. U pismu, kojeg
potpisuju predsjednica Aleksandra Brnetić, novinarka, i član
predsjedništva prof. dr. Ludwig
Steindorff, povjesničar, od hrvatskih nadležnih parlamentarnih i
državnih
tijela traži se da revidirani
Pravilnik uzme u obzir posebnosti humanističkih znanosti i potrebe
znanstvene komunikacije. To
znači da je nužno visoko vrednovanje monografija i publikacija izvora i
ravnopravni tretman
članaka objavljenih u časopisima i zbornicima, neovisno o
(zemljopisnom) mjestu objavljivanja i
jeziku publikacije. Postojeći
Pravilnik se usredotočuje na rasprave objavljene u časopisima. U
humanističkim je znanostima
monografija, koja zahtijeva višegodišnje
istraživanje, još uvijek najvažnije i
najpostojanije sredstvo za
posredovanje i dugotrajno očuvanje znanstvenih spoznaja i informacija o
trenutačnim dosezima
konkretne struke, obrazlaže se u pismu te utvrđuje da bi bilo pogubno
da
se rad uložen u pisanje
monografije ili objavljivanje izvora kažnjava relativno niskim
vrednovanjem. Marginaliziranjem
monografije kao kriterija znanstvenog uspjeha ugrožava se svaki
dugoročni znanstvenoistraživački
rad u humanističkim znanostima. Upravo se preko monografije
šira javnost upoznaje s
istraživačkim radovima iz područja humanističkih disciplina. Prema usvojenom
Pravilniku rad na tematskim zbornicima sa znanstvenih skupova ili
objavljivanje
u jubilarnim
zbornicima u povodu obilježavanja nekih obljetnica izgubit će svaku
vrijednost. Naime, takvi radovi više
neće biti relevantni za zadovoljavanje formalnih kriterija za
napredovanje
u profesionalnoj
karijeri. U humanističkim su znanostima upravo zbornici radova sa
znanstvenih skupova važan
oblik predstavljanja znanstvenih rezultata određenih tematskih
područja. Pravilnik polazi
od unaprijed definirane kvalitete pojedinih časopisa pri čemu se popis
časopisa često temelji na
mehanički donesenim odlukama i oblikovan je u interesa određenih
skupina ili čak pojedinaca. Time
Pravilnik promiče atraktivnost pojedinih časopisa, a umanjuje
šanse
drugih časopisa da privuku dobre
priloge. Pravilnik
uopće ne propitkuje vrijednost pojedinog članka nego samo zbraja i
klasificira prema mjestu njegova
objavljivanja, smatraju njemački Amacovci. Time Pravilnik potiče samo
na ponašanje kao u planskoj
privredi:
najvažnije je ispuniti plan ili ga čak premašiti! Sasvim je
nevažno ima li
taj plan, na osnovi kojeg se
procjenjuje nečiji rad, ikakve veze sa stvarnim potrebama. Postojeći
Pravilnik uopće ne vodi računa o specifičnim uvjetima pojedinih
struka. Recipijenti radova iz kroatistike u
prvome su redu kroatisti i ostali slavisti koji vladaju hrvatskim
jezikom. U
ovom slučaju publikacija
na hrvatskom jeziku nije
nedostatak nego dapače višestruka prednost. Time se ne
dovodi u pitanje daljnje
istodobno povezivanje kroatističkog diskursa s općim lingvističkim
i književnoznanstvenim
diskursima. To isto vrijedi za povjesničare, povjesničare umjetnosti,
etnologe itd. – dakle za
sve one čiji se istraživački rad odnosi upravo na Hrvatsku i hrvatsko
društvo. Uvijek se treba pitati tko
je najvažniji primatelj neke spoznaje ili stanja znanja! „Upravo zato
što
je Pravilnik izrađen bez sudjelovanja stručnjaka iz
humanističkih redova pridružujemo se
mnogima u Hrvatskoj koji zahtijevaju njegovu reviziju“, stoji
u pismu kojeg je njemački
AMAC uputio na sedam adresa u Hrvatskoj - predsjedniku nadležnog
saborskog
Odbora za obrazovanje,
znanosti i kulturu Valteru Boljunčiću, predsjedniku Hrvatskoga sabora
Josipu Leki, ministru
znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću, ravnateljici Agencije
za
znanost i visoko obrazovanje
Jasmini Havranek, Nacionalnom vijeću za znanost Republike Hrvatske i
predsjednici Područnoga
znanstvenog vijeća za humanističke znanosti Republike Hrvatske Sibili
Petlevski te predsjedniku
Republike Ivi Josipoviću. Njemački AMAC
osnovan je nakon osamostaljenja hrvatske države a okuplja akademske
građane koji su studirali na
sveučilištima u Hrvatskoj ili su na tamošnjim
sveučilištima završili
znanstvenu izobrazbu i koji
prate i podržavaju izgradnju slobodarskog i demokratskog poretka u
Hrvatskoj. Kontakt: Aleksandra Brnetić | faks: +049 (030) 30603586 | aleksandra.brnetic@snafu.de [1]
AMA Croaticae
– Deutschland e. V. info@amac-d.de
|
www.amac-d.de Vereinsregister
Frankfurt am Main: VR 9979 Finanzamt für
Körperschaften I – Berlin | Steuernummer:
27/660/62912 Bankverbindung:
Frankfurter Volksbank | Konto-Nr.: 7500019373 | BLZ: 501 900 00 |