Predstavljanje knjige:

Uspomene na robiju i emigraciju i razmatranja
o Hrvatskoj i Zapadu

Ovaj književni rad je jedan od mogućih kulturoloških pregleda i pogleda na razdoblje druge polovice 20 stoljeća. Ovim se radom želji upozoriti na cenzure i tabue, prijelome i društvene poticaje koji su mijenjali sadržaje historijskog pamćenja uvjetujući da neke fenomene tog vremena lako zaboravljamo, dok se drugih s radošću ili pak nelagodom prisjećamo.

Boka kotorska, Bocca die colfo di Cattaro - zaljev čije se ime izvodi od latinskoga izraza bocca (ždrijelo, usta) ulazi, prodajom hrvatsko- mađarskog kralja Ladislava Napuljskoga 1409., u teritorijalni sastav Venecije.

Cijena je iznosila venecijanskih 100.000 dukata.

U teritorijalni sastav Crne Gore, Boka kotorska ulazi tek 1945. godine. Giorgio Roncolato:

Pomorska mapa Boke kotorske, Venecija, 1688.

1 Nije ni idejno ni sadržajno vezan uz pokret sličnog naziva - Hrvatski oslobodilački pokret (HOP), koji je u emigraciji osnovao Ante Pavelić 1956. godine. Prim. red.
2 Jakša Kušan (1931), novinar i publicist, studirao pravo u Zagrebu i Beogradu. 1955. odlazi o u Londonu, gdje je 1959. pokrenuo mjesečnik/dvotjednik Nova Hrvatska, nestranačko glasilo, najraširenije političke novine u hrvatskoj emigraciji, kojima je bio urednik 32 god. Prim. red.

	Predstavljanje knjige: U nedjelju, 13. listiopada 2013. u 18:00 sati u Domu kardinala Kuharića, Hohlsteinstr 15A, Wiesbaden. Stanislav Janović: TITO NA GOLOM OTOKU Uspomene na robiju i emigraciju i razmatranja o Hrvatskoj i Zapadu Izdavač: NAKLADA PAVIČIĆ, ZAGREB, 2013 ISBN: 978-953-6308-97-2., Str. 336, 14 x 20 cm, uvez tvrd, 150,00 HKN
Nakladnička tvrtka P.I.P.-Pavičić objavila je prije nekoliko tjedana knjigu pod nazivom 'Tito na golom otoku'. Autor knjige je dr. med. Stanislav Janović (rođen 1931. u Boki Kotorskoj, u mjestu Bogdašiću/općina Tivat, Crna Gora), hrvatski je iseljenik u SR Njemačkoj (Idstein na Taunusu). Kao zagrebački student medicine sudjelovao je pedesetih godina u osnivanju i radu ilegalnog studentskog kružoka "Hrvatski pokret otpora"^¹. Zajedno s kolegama Jakšom Kušanom (koji je već 1955. napustio Jugoslaviju^²), Ivom Kujundžićem, Zorkom Bolfek, Branimirom Donatom (građanskog imena Tvrtko Zane) i još nekima, iz uvjerenja kako je politički otpor represivnom jugoslavenskom režimu moguć. Naivne zagrebačke studente ohrabrila su i revolucionarna zbivanja u Poljskoj i Mađarskoj^³. A sve to u želji da se kroz nenasilan otpor centralističkoj državi stvore uvjeti za slabljenje partijskog jedinstva. Aktivisti ovog pokreta su prošli onako kako su u to vrijeme prolazili svi buntovnici u zemljama iza „željezne zavjese“: otkriveni su i pohapšeni u rujnu 1956. godine. 6. travnja 1957. godine, članovi te grupe su osuđeni na robiju. Stanislav Janović, kao prvooptuženi dobio je četiri godine strogog zatvora. Odslužio ih je od 1957. do 1961. u Staroj Gradiški i na Golom otoku, zloglasnim tamnicama za političke kažnjenike.
Odlaskom 1965. godine kao "gastarbajter" u Njemačku, dr. Janović nastavlja politički rad u okviru "Društva prijatelja Matica Hrvatska“ u Frankfurtu čije je suosnivač i prvi predsjednik od 1970. godine. Društvo kasnije dobiva naziv "Hrvatsko kulturno društvo" i ujedinjuje se s "Hrvatskim europskim društvom ", koje danas djeluje kao "Hrvatsko europsko kulturno društvom" (Kroatisch Europäische Kulturgesellschaft e.V.). Stanislav Janović je član i suosnivač "Hrvatske kulturne zajednice" u Wiesbadenu, osnovane 1991. godine, te prvi predsjednik i suosnivač Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj. Na početku devedesetih, autor organizira prohrvatske manifestacije u Njemačkoj i postaje 1995. godine zastupnikom stranke Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskom saboru. Knjiga je biografski zapis koji ne krije samo subjektivan pristup činjenicama vezanih uz autora i njegov život, nego i cjelokupne društveno političke pojave vremenski vezane za vrijeme od početka Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana i posebno u osvrtu na prostor Boke kotorske, Jugoslavije i suvremene Republike Hrvatske.	Autor knjige je dr. med. Stanislav Janović (rođen 1931. u Boki Boka kotorska,Kotorskoj, u mjestu Bogdašiću/općina Tivat.
Ovaj književni rad je jedan od mogućih kulturoloških pregleda i pogleda na razdoblje druge polovice 20 stoljeća. Ovim se radom želji upozoriti na cenzure i tabue, prijelome i društvene poticaje koji su mijenjali sadržaje historijskog pamćenja uvjetujući da neke fenomene tog vremena lako zaboravljamo, dok se drugih s radošću ili pak nelagodom prisjećamo. Ovaj rad može sociolozima, geopolitičarima, kao i povjesničarima pružiti činjenične odgovore na niz pitanja. Pisac je svjedok vremena i svjedok nasilja koji se odvijao dugi niz godina, te smatra kako sve da to treba zabilježiti u nadi i želji, kako bi ovakva svjedočanstva mogla pomoći u sprječavanju ponovne pojave totalitarnih zločina. Ova tema nije samo povijesna, ona ima višestruko značenje za današnje društvo zbog stabiliziranja političkih odnosa u hrvatskoj zajednici.
	Boka kotorska, Bocca die colfo di Cattaro - zaljev čije se ime izvodi od latinskoga izraza bocca (ždrijelo, usta) ulazi, prodajom hrvatsko- mađarskog kralja Ladislava Napuljskoga 1409., u teritorijalni sastav Venecije. Cijena je iznosila venecijanskih 100.000 dukata. U teritorijalni sastav Crne Gore, Boka kotorska ulazi tek 1945. godine. Giorgio Roncolato: Pomorska mapa Boke kotorske, Venecija, 1688. Privatna zbirka.
1 Nije ni idejno ni sadržajno vezan uz pokret sličnog naziva - Hrvatski oslobodilački pokret (HOP), koji je u emigraciji osnovao Ante Pavelić 1956. godine. Prim. red. 2 Jakša Kušan (1931), novinar i publicist, studirao pravo u Zagrebu i Beogradu. 1955. odlazi o u Londonu, gdje je 1959. pokrenuo mjesečnik/dvotjednik Nova Hrvatska, nestranačko glasilo, najraširenije političke novine u hrvatskoj emigraciji, kojima je bio urednik 32 god. Prim. red. 3 Mađarska revolucija, naziv za pobunu protiv sovjetske prevlasti 1956.. Vođa revolucije bio je Imre Nagy koji je zahtijevao je povlačenje sovjetske vojske, državnu neutralnost te zatražio zaštitu UN-a. Prim. red.
© by Ivica Košak, redakcija RIJEČ