HKZ -Wiesbaden u Bundestagu

Radionica demokracije

Wiesbaden-Berlin/ Iz Wiesbadena je krenulo njih četrnaest, što prijatelja što članova Hrvatske kulturne zajednice, kojoj je cilj između ostaloga biti i okosnicom kulturnog života Hrvata i prijatelja Hrvatske u Hessenu.

više na Hrvatskom glasu Berlina

Susret  zajednica

Prilka za upoznavanje

Prvi susret dviju Hrvatskih zajednica u Berlinu. 

Mi smo taj susret zabilježili slikom. A sad ćemo i rječju pa nek ostane taj lijepi trenutak upisan u trajnost, neprolazne, vrijedne stvari.

više na Hrvatskom glasu Berlina

Studijsko putovanje Hrvatske kulturne zajednice u Berlin 

Putovanja su u najstarijoj pisanoj povijesti ( oko 3000 g. pr.n.e. ) uvjetovana razmjenom dobara, pa tako pretežito putuju trgovci, putopisci, pjesnici, istraživači s ciljem trgovine,  državnih poslova, zabava, zdravlja (termalna kupališta), rekreacije.

Posjećuju se  proročišta ( Delfi ) i hodočašća (Jeruzalem). Turističko putovanje – putovanje koje se poduzima radi odmora i rekreacije, ima danas obilježje masovnosti, prestalo je biti posebnost samo za odabrane slojeve društva i nastalo je onog trenutka kada su sazreli gospodarski uvjeti  u kojima veliki dio zajednice raspolaže određenim slobodnim vremenom i slobodnim financijskim sredstvima takovo putovanje.

Nasuprot tome, studijsko putovanje je aranžman koji obuhvaća segmente korisnika koji radi stručnog usavršavanja želi obići određeno područje,  posjetiti neku znanstvenu instituciju ili osobu, radi prisustvovanja nekom stručnom/znanstvenom skupu.

Zavičajna zajednica Hrvatica i Hrvata iz Wiesbadena  priređuje tradicionalno putovanje za članove i prijatelje. Ova praksa je praćen i dokumentacijom u npr. Riječi br. 34 iz 2003. godine. Pod naslovom „Prag  zlatni grad“ Ivo Andrijević opisuje i tom broju na str. 5 četverodnevno studijsko putovanje članova i prijatelja Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena u Prag

O sličnom putovanju u Pariz izvještava i dnevni tisak.  A i jednodnevni izleti u organizaciji Zajednice sve više postaju manifestacije s kulturnim sadržajem. Ovogodišnje(2014.)  putovanje u Berlin nije imalo samo cilj zajedništvo kroz druženje na jednom zanimljivom, turistički atraktivnom mjestu, nego i obvezujući sadržaj rada  u ostvarenju svrhe zajednice kako je to prikazano u obradi ispitivanja mišljenja, provedenog na 24. saboru zajednice.

A i izvrsna medijska pratnja Hrvatskog glasa Berlin je značajno doprinijela uspjehu ovogodišnjeg putovanja Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena u Berlin. Trajna dokumentacija pretvara ovaj turistički izlet Zajednice u jedno vrijedno studijsko putovanje. Na programu putovanje nije bilo samo razgledavanje Berlina i njegovih atrakcija nego i usvajanje kulturnih i društvenih sadržaja koji trebaju doprinijeti osobnom usavršavanju, te trajnom radu Zajednice na usvojenim saznanjima.

Susret s članovima njemačkog parlamenta: Josipom Juratovićem(SPD) i Irenom Mihalić(Die Grüne) u glavnom gradu spontano je pretvoren  u malu radionicu demokratskih vrijednosti, a što nije neka sama po sebi razumljivost, već naporan rad. To svjedoči i prilog s javne tribine održane 6. svibnja  u Wisbadenu, povodom Europskoga tjedna 2013: „Raspoređenost društvenih krugova u hrvatskoj migraciji“.

Hrvatska se zajednice predstavila kroz promociju vlastitog rada prikazanog u izdanju časopisa „RIJEČ“.  Organizacija redakcije časopisa, koji izlazi  već 24godine, predstavlja se kroz 43 izdanja jednih novina bez „žutila“ i komercijalizacije. To može izgledati puno za zajednicu u Wiesbadnu, kojemu prema njemačkim statikama živi tek  oko 1300 hrvatskih iseljenika. Ali to je premalo u usporedbi s brojem posjetitelja susreta, predstava ili predavanja Hrvatske kulturne zajednice u glavnom gradu pokrajine Hessen. Svi ti susreti su  raznovrsni. Neki manje, drugi više zahtjevni. A svi oni  ovise o suradnji, pomoći i sudjelovanju, kako članova tako i prijatelje Kulturne zajednice. Da nema kulturne zajednice, ne bi bilo niti redakcije „Riječi“, ni brojnih veselih druženja,  mnogih zanimljivih anegdota, fotografija, pjesme, veselja i zajedništva koja ta naša „Riječ“ u Wiesbadenu bilježi i pohranjuje. Svaki broj časopisa „Riječ“ ujedinjuje, kako  u radu tako i veselju tri generacije Hrvata.

Časopis „Riječ“ obrađuje mnoge aktualne teme iz domovine i Njemačke. Iako je nekoliko članaka pisano njemačkim jezikom, oni u duhu zajednice obrađuju teme koje se  tiču Hrvatske. Naša „Riječ“ kronika je predanog rada Kulturne zajednice iz Wiesbadena

Ona je plod zajedništva, ljubavi prema  hrvatskoj riječi i kulturi. Ona je plod entuzijazma i želje da se nastavi dvadesetogodišnja  tradicija izdavanja  jednog kvalitetnog časopis za Hrvate u Wiesbadenu, ali i šire.

U razgovoru s Juratovićem poslužili smo se i izvješćem iz „Riječi“ o aktivnostima suradnje s Fairtrade zadrugom (Weltladen Idstein) u kojoj je HKZ konstituirajući član. Gospodin Juratović je član grupe za globalni razvoj privrede. 

O susretu s zastupnicima hrvatskog porijekla u njemačkom parlamentu izvijestila je gospođa Aleksandra Brnetić, suradnica Hrvatskog glasa Berlin u članku: HKZ WIESBADEN U BUNDESTAGU

 Prvo zajedničko isticanje hrvatske i njemačke zastave na slavenskoj barikadi u Beču 1848.

Osjećaj za fairness iskazan je i u spontanoj podršci Equal pay protestu sljedećeg dana (21.03.) pred Brandeburškim vratima.  Equal Pay Day – dan zahtijevanja jednake plaće za jednaki rad, ima posebno bitno značenje  u zajednici složene poglavito od gastarbajtera  s gorkim iskustvom pečalbe i migracije.

S onu stranu osobnih sudbina vezanih za migraciju, članovi su se zaustavili i pred spomenikom stradanja Židovskoga naroda u Europi i prizvali u sjećanje tragične događaje iz novije hrvatske povijesti. Povijesti koje ostavlja trajni pečat sudbine jednog naroda, ali ukazuje i na svijetle trenutke osobne odlučnosti.  Primjeri pravednika među narodima ukazuje kako se i u mračnom vremenu pojavljuju svijetli primjeri.

Posebno je drag bio i susret sa starim znancem, pajdašom iz podravske Molve,  Ivom Cenkovčanom, a čija su grafička rješenje (umjetnička djela!) krasila nekoliko naslovnih stranica naše „Riječi“. Posjeta umjetničkom ateljeu Ive Cenkvčana je posebno oduševila najmlađu učesnicu putovanja, Gloriju Turić, studenticu dizajna iz Frankfurta. Gospođica Turić je pokazala profesionalnu umješnost u fotografskoj pratnji studijske grupe u Berlinu.

Predavanje „Hirnhemisphären und Schrift vom Totenbuch der Ägypter bis De institutione bene vivendi (Marko Marulić)“ bilo je svojevrsni uvod i priprema za posjetu Novom (Egipatskom ) muzeju u Berlinu. 

Ova bogata  zbirka kolijevke kulture i pismenosti na Bliskom Istoku utjecala je na stvaralački potencijal pisaca i umjetnika kroz stoljeća. Manje je poznato kako je i Meštrović, kao umjetnik, koristio za  uzor djela antičke umjetnosti: najviše je  volio jezgrovite asirske i egipatske likove, a koje je proučavao u muzejima Londona i Pariza. 

Zato nije slučajno što je plastika našeg umjetnika Ivana Meštrovića poznate kao "Povijest Hrvata" podsjeća na egipatskoga pisara. Povijest Hrvata resi naslovnicu Riječi broj  42.

A za tradicionalni susret Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadena povodom „Svjetskog dana knjige“ najavljeno je predstavljanje radova i djela iz povijesti pisma i kulturnog utjecaja starog Egipta na suvremenu Europu.

U Berlinskom naselju Charlottenburg-Wilmersdorf, posjećen je spomenik ocu hrvatske književnosti - Marku Maruliću.

 http://www.berlin.de/ba-charlottenburg-wilmersdorf/bezirk/kultur/marulic.html

Ovo je bilo posebno važno za  Hrvatsku kulturnu zajednicu zato što je u Wiesbadenu pokrenut prijedlog pokrajinskoj vladi Hessena o sklapanju partnerskih odnos sa Splitski-dalmatinskom županijom. Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden e.V. sudjelovala je na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu 21.1.2011. u Mainzu na kojem je sudjelovao i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.  To je bila prilika i za susret sa profesorom dr. Zoranom Ribarevićem, predsjednikom Hrvatsko-njemačkog društvo iz Splita. Predstavnici Hrvatsko njemačkog društava i Kulturne zajednice dogovorili su tada radni susret na temu prijedloga gospodina Petera H. Niederelza člana zemaljskog parlamenta u Wiesbadenu. Peter. Niederlz, ujedno član nadstranačkog udruženja Europa Union, predložio je suradnju Pokrajine Hessen i Srednje Dalmacije.

Poticaj iz Wiesbadena ima više nego samo ekonomsku pozadinu. Pokrajina Hessen njeguje partnerstva sa talijanskom Pokrajinom Emilia-Romagna, te francuskom Pokrajinom Aquitanijom. Kulturna zajednica u Wiesbadenu je 10. veljače 2011. priredila javnu tribinu sa radionicom na temu Gospodarstvo i poduzetništvo Hrvatske u očima hrvatskih iseljenika. U radionici u kojoj su sudjelovali konzulica, gospođa Sonja Lovrek-Velkov iz Generalnog konzulata RH u Frankfurtu te bivši član Hrvatskog sabora dr. Stanislav Janović iz Idsteina. U radionici je predstavljena konstrukcija za pozitivan pristup međunarodnoj suradnji. Sudionici radionice mogli su predstaviti svoje predodžbe u vezi  pitanja: Što bih ja trebao učiniti da moj (hrvatski) narod dobro živi? Ovo legendarno pitanje postavio je Pero  Pirker  njemačkim partnerima još davne 1967. godine, prilikom ustanovljavanja partnerstva gradova Zagreba i Mainza.  (Prema citatu dr. Josefa Hoffmanna, predsjednika Komore općina europskog vijeća.)

Na Njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu 21.1.2011. u Mainzu sudjelovalo je Hrvatsko-njemačko društvo Split, a Hrvatska  kulturna zajednica je  na svom godišnjem saboru, 13. ožujka 2011. prihvatila program suradnje sa Hrvatsko-njemačkim društvom iz Splita i produbljivanju hrvatsko njemačkih odnosa.

Marulićev spomenik je trajni odraz hrvatske kulture u Njemačkoj, ali nažalost teško prepoznatljiv za neupućene. Tabla na spomeniku (vidi sliku) je istrošena i nečitka. 

Pokrenimo akciju za postavljanje nove! Prijedlog o projektu restauracije ove  table prihvatila je i Hrvatska kulturno-umjetnička i sportska zajednice Berlin. 

O pravoj zgodi za susret s tom zajednicom u Berlinu objavljen je tekst Sonje Berljak na Hrvatskom glasu Berlina: PRILIKA ZA UPOZNAVANJE

HKZ - HOME