Škola kao poduzetnik

Kraljevina Danska primila je Bertelsmanno-vu nagradu za napredan srednjoškolski program

Zainteresirana publika u Njemačkoj s nevjericom prati uspjehe u školstvu svog malog sjevernog susjeda. Uspjeh i prestiž te male europske kraljevine ali i vlastiti fijasko često su predmet diskusija. U međunarodnoj usporedbi, njemački pedagoški uspjesi već su godinama sve lošiji. Poslije prospavane jedne cijele generacije - u fazi bolnog buđenja pedagoškog razvoja - svaljuje se krivnja na politiku i traži krivac za vlastiti neuspjeh. Zbog smanjivanja financijskih sredstava u proračunu ministarstva za školstvo, nedostaju novci za provedbu korjenitih promjena. Lokomotiva europskog gospodarstva mogla bi ostati bez strojovođa.

Unatoč jasnim indicijama, javnost još uvijek nije svjesna opasnosti koja prijeti jednoj industrijskoj naciji ako ostane bez vodećih stručnjaka. U sljedećem razdoblju Njemačkoj prijeti nestašica desetaka tisuća inženjera i tehničkih stručnjaka. Činjenica je da u Njemačkoj 10% mladeži ne završava srednju školu. Kod pripadnika migracijskog stanovništva taj postotak je još veći, oko 30% djece stranih radnika ne završava srednjoškolsku izobrazbu.

O potencijalnoj opasnosti takve situacije ne samo za Njemačku, već i za matične zemlje stranih radnika, zasada se samo upozorava da to vodi propasti.

U Bertelsmann foundation nalazimo pozitivne primjere. Zaklada godišnje odabere društveno relevantnu temu koja najbolje izražava best practice. Stručne škole bile su ove godine na tapeti. Dvanaest regija ušlo je u uži izbor koji nije bio lak. U Portlandu, u američkoj državi Oregon, prikazano je kako ciljana izobrazba privlači kapital. U Bretagni, u Francuskoj, provodi se uspješna srednjoškolska nastava kojoj prethodi studijsko proučavanje tržišta. Slična je situacija, čak i bolja u Danskoj.

Danska kraljevina prošla je kroz prvu fazu industrijske modernizacije bez ozbiljnijih socijalnopolitičkih ogrebotina te je sada u tijeku modernizacija gospodarstvene proizvodnje. Preduvjet tomu je prikladno osposobljena radna snaga.

Dosadašnja najčvršća valuta industrijskog društva - know how gubi prvo mjesto. Znanje je samo po sebi varijabilno. Nije dosta biti u trendu inovacija i znanja da bi se opstalo, nego treba biti permanentno inovativan. Štoviše moramo znati odbaciti stara ili zastarjela saznanja. Komparativne prednosti dobre izobrazbe ne zanemaruju umjetnost i dostojanstveno ophođenje niti u tehničkim strukama. (U ponekim regijama je danas uljudno ophođenje i pristojno ponašanje u struci rezervirano samo za konobare!)

Optimizam pozitivnog obrazovanja u Danaca proističe iz tradicije. Nakon državnog bankrota koji je Kraljevina doživjela poslije rata s Engleskom 1813. godine, jedino je budget za školstvo bio povećan. Nakon protesta više ministara, Danski kralj Christian VIII je uzvratio: - Siromašni smo i jadni. Ako sada postanemo bedasti, možemo se oprostiti od ideje da opstojimo kao država. Najnovija reforma danskog stručnog obrazovanja je započela 1989. Na temelju postignutoga konsenzusa između poslodavaca i sindikata izglasana je kao zakon 1991. A već 1993 je u Danskoj nezaposlenost mladeži pala sa 13% na 4,2%, a to je jedna od najniže zabilježenih stopa nezaposlenosti u Europi.

Zakon o pretvorbi srednjih stručnih škola, omogućio je da školske ustanove tako reći postanu poduzeća. Ministarstvo školstva formulira osnovne ciljeve, a ne nastavne planove. Škole su dužne same tražiti putove kako bi ostvarile date ciljeve. Za redovite učenike osiguravaju se sredstva iz Ministarstva, dok se novac za dopunsku nastavu namiče iz burze rada, gospodarstva ili komuna.

Školsko vijeće sastavljeno od predstavnika političkih stranaka, gospodarstvenih čimbenika i zaposlenika suvereno je u svom djelovanju. Ono postavlja upravitelja i zaključuje financijski plan. Ranije je i u Danskoj o svemu odlučivalo Ministarstvo, a škole su provodile odluke.

Od 1991. god. škole samostalno ostvaraju odluke o zadatcima školskog zakona s ciljem da se poslije 2001. godine  ukinu razredi.

Ministarstvo je u takvom sustavu postalo klijent.

Umjesto razreda uvest će se moduli nastavne građe. To znači da će učenici sami predlagati i realizirati modele interdisciplinarnog karaktera. Niz škola pretvara se u OLC, Open Learning Center. U školskim halama nastaju odgojni pejzaži sa i po 200 kompjutorskih terminala pred kojima zajedno sjede izmjenjujući informacije grafičar, strojari, početnici s maturantima ali i univerzitetski studenti. Motto buduće reforme u Danskoj glasi: - od nastave prema izobrazbi. Učenje kao sredstvo, a ne kao cilj!