HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA

Hrvati vole pit vino, a krađa konja im je manji grijeh 

od nepridržavanja vjerskih zapovijedi


WIESBADEN- KETTERNSCHWALBACH/ Tradicionalna šetnja prirodom Hrvatske kulturne zajednice završena je i ove godine proslavom Martinja. Predsjedništvo i članovi uz nazočnosti prijatelja zajednice umješno su se pripremili za ovu priliku. Program je započeo predsjednik Ivica Košak s par riječi o programu i planovima rada zajednice. Predstavljeni su izbrani radovi s nedavno proteklog Sajma knjige u Frankfurtu. Posebno je istaknuto njemačko izdanje već poznatog travarskog priručnika Božja biljna ljekarna, autora Jure Marčinkovića. Njemački naslov ove knjige u izdanju Školske knjige glasi: Gottes Heilpflanzenapotheke. Ovaj rad treba promatrati u svijetlu hrvatske ljekarničke tradicije kakvu nalazimo u zapisima legendarnih ljekrauša. Stručna recenzija ove knjige biti. će objavljena u glasnika kulturne zajednice RIJEČ broj 43. Posebno zanimanje izazvalo je predstavljanje Zbornika radova s trećeg Međunarodnog znanstvenog skupa "Matija Vlačić Ilirik" u nakladi Grada Labina. Pogled u ovaj uradak, a koji je nastao kao rezultat istraživanja iz čak sedam različitih zemalja, omogućio je prisutnima dr. Luka Ilić, urednik zbornika. Dr. Ilić je naglasio kako prilozi ove knjige trebaju poslužiti kao svojevrsni vodič potencijalnim istraživanjima ovog hrvatsko njemačkog znanstvenika i reformatora iz 16. stoljeća. Zanimljivu izreku Primoža Trubara, a koja je citirana u zborniku prenosimo kao: - Hrvati vole pit vino, dobri su u tučnjavi, a krađa konja im je manji grijeh od nepridržavanja vjerskih zapovijedi…

Tradicija slavljenja Martinja nastavljena je s kratkim pregledom legendi o svetom Martinu rođenom u panonskoj Savariji (danas Szombathely u Mađarskoj). Susret je okrunjen tradicionalnom krštenjem mošta po Križevačkim štatutima, a koje su na simpatičnom kajkavskom izrekle Nada Višak i Nina (Zdenka) Wartmann. Ukusno pripremljena zagorska kotlovina prijala je svima, a poseban su gušt bili vrući kesteni, tako da zabavi uz pjesmu u folklornom stilu nije do kasno u noć bilo kraja. Ketterschalbach, uspavano gnijezdo na Taunusu imalo je za hrvatske goste jednu posebno zanimljivu atrakciju, u tom se mjestu posebno njeguju lokalni dijalekti o čemu svjedoči i mala brončana statua u središtu naselja, pa je načas uspostavljena usporedba s Petricom Kerempuhom.

© Ivica Košak

KRIŽEVAČKI ŠTATUTI,
NAJZNAMENITIJE HRVATSKE VINSKO-PAJDAŠKE REGULE


 Kroatische Kulturgemeinschaft - Facebookgruppe 


Dieses Dokument wurde zuletzt geändert am :