Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, i William Shakespeare te se sama zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.
UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO, obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije. UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.
UNESCO ima i druge programe vezane uz knjige i književnost. Godine 1948. organizacija je započela ambiciozan program s područja prevođenja, a jedan od glavnih dijelova toga programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela. Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promiču uzajamno razumijevanje utemeljeno na poštovanju drugih naroda i kultura.
Hrvatska kulturna zajednica - Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden
U SURADNJI S NJEMAČKIM DRUŠTVOM ZA KROATISTIKU
srdačno Vas poziva na literarnu tribinu povodom
Svjetskog dana knjige
u subotu, 23. travnja 2022. godine s početkom u 19:00 sati
susret će se održati virtualno, online na ZOOM-adresi
https://t1p.de/vziz
MIRO GAVRAN
Referent: OStD Tihomir Glowatzky
Miro Gavran (Gornja Trnava/Hrvatska, 3. svibnja 1961.), hrvatski je dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Najizvođeniji je hrvatski dramski pisac.[1] Djela su mu prevedena na 40 jezika. Njegove knjige su imale više od 250 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera širom svijeta, a vidjelo ih je više od tri milijuna ljudi.
Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale po njegovim tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slovačkoj, u Trnavi, pod nazivom Gavranfest, od 2013. godine u Poljskoj, u Krakovu, od 2016. godine u Češkoj, u Pragu, 2019. godine održao se u Augsburgu (Njemačka), a 2020. godine u Srbiji, u Beogradu.
Miro Gavran izabran je 2021. godine za predsjednika Matice hrvatske.[2]
Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu posvećuje
javnu tribinu hrvatskoj knjizi i autorima. Poglavito onima, čiji radovi nastaju u
našoj sredini – u redovima hrvatskih iseljenika ili migranata.
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer toga dana 1616. godine umrli su Miguel de Cervantes i William Shakespeare.
Uz ljubaznu potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
[1] http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ (Pregledano 3. 03. 2022.)
[2] Ivica Košak: Miro Gavran novi je predsjednik Matice hrvatske. Riječ broj 63/63, HKZ-Wiesbaden 2022. Str. 48.
Hrvatska kulturna zajednica - Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden
srdačno Vas poziva na literarnu tribinu povodom
Svjetskog dana knjige
u petak, 23. travnja 2021. god.
Susret će se
održati virtualno,
online na ZOOM-adresi https://t1p.de/vziz
s početkom u 19:00 sati
IZ PROGRAMA
· Nina Pavić-Colić posebno izdanja časopisa RIJEČ/Das Word u povodu pripreme za tisak njemačkog izdanja romana Bojane Meandžije: Trči! Ne čekaj me… u prijevodu Gere Fischera i recenziji Tihomira Glowatzkog.
· Dr. Luka Ilić: Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika u povodu 501. godišnjice rođenja Matije Vlačića Ilirika
· Mr.
Ljiljana Tadić predstavlja rad Borisa Škvorca: Andrić i Krleža: poetike i
politike - naraciji nacije/nacija
i (književnim) prelaženjima granica
Iz programa radionice:
RIJEČ zajednice – Vaša riječ o Zajednici
Kritike – prijedlozi – radovi - suradnja
Hrvatska kulturna zajednica - Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden
srdačno Vas poziva na literarnu tribinu u povodu
SVJETSKOGA DANA KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA
u nedjelju, 23. travnja 2017. god.,
s početkom u 16:00 sati
u Domu kardinala Kuharića
(Hrvatska katolička misija),
Holsteinstr. 15a, (ugao Waldstrasse)
Wiesbaden.
Iz programa radionice:
- 175. godišnjica Matice hrvatske,
- 100 obljetnica smrti Antuna Gustava Matoša, s osvrtom na Riječ broj 47 str. 52
- Monografija u povodu 25. godišnjice rada Hrvatske kulturne zajednice Mainz
- (Ana Kramarić, urednica "Riječi" lektorirala je, a Ranko Ćetković, član Ogranka MH Wiesbaden preveo djelo na njemački)
- goEast festival u Wiesbadenu i program OPPOSE OTHERING
- Predstavljanje projekta "Hrvatska čitaonica" u Wiesbadenu
- „Didov Kantun“ izdavačka djelatnost Edvina Bukulina
- Inkunabule i rukopisi u samostanskim knjižnicama Dubrovnika
Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden
srdačno Vas poziva na promociju knjige u povodu
SVJETSKOGA DANA KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA
ONO MALO DUŠE
Priče o djetinjstvu, iseljeništvu, povratku...
Autora Emila Cipara
u subotu, 23. travnja 2016. godine,
Rheinstr. 79, 65185 Wiesbaden
(Wiesbadener internationales Frauen- und Mädchen-Begegnungs- und Beratungs-Zentrum)
s početkom u 17:00 sati
Djelo i autora predstaviti će Sonja Breljak, izdavač i glavna urednica Hrvatskog glasa Berlin
Emil Cipar je bio novinar, suosnivač, urednik i kolumnist elektronske novine Hrvatski glas Berlin koja je za cilj imala približavanje života iseljenih Hrvata, njihov rad, integraciju u novoj sredini, pa život novih ili povratak prvih generacija iseljenika.
Ova knjiga naslova „Ono malo duše“ –Priče o djetinjstvu, iseljeništvu, povratku, slijedi rubrike pod kojima je Emil Cipar objavljivao svoje tekstove – Vječno gladan, Iseljeničke priče, Susreti, Crtice iz života, Brodske priče, Čukine priče, Iz bakine bilježnice, Zaboravljena Slavonija, Osječki dnevnik.
Cipar je djetinjstvo i prvu mladost proveo u Hrvatskoj, potom radne srednje godine u Njemačkoj, u Remscheidu, odakle se nakon skoro 40 godina vratio u Hrvatsku, Slavoniju, u stari kraj iz kojeg je krenuo.
Poznavao je vrlo dobro uvjete pod kojima su ljudi u Hrvatskoj živjeli tih sedamdesetih kada su se brojne mlade generacije zaputile na rad u inozemstvo, najviše u Njemačku. Nakon skoro četiri decenije života u Njemačkoj upoznao je dobro način života naših ljudi, dijelio je i pratio te opisivao događaje i sudbine hrvatskih iseljenika, djelovao kao novinar –suradnik brojnih hrvatskih i njemačkih glasila te kao sindikalist i socijaldemokrat u njemačkom društvenom i političkom sustavu.
Povratak u stari kraj donio je i novo iskustvo, tražio ponovnu prilagodbu, novu integraciju.
O svemu tome je Emil Cipar pisao u više stotina tekstova objavljenih na Hrvatskom glasu Berlin u vremenu od 2008. do 2014.
„Ono malo duše“ je sažetak tog bogatog opusa, vrijedne slike i zapažanja čovjeka bogata iskustva, široka duha i vješta pera.
Vrelo je to s kojeg se možemo napiti i iz prve ruke, od svjedoka tog zbivanja, kretanja i vremena, spoznati kako je to bilo, i izvući za sebe i za druge, životne pouke.
Hrvatska
kulturna zajednica posvećuje javnu tribinu, u četvrtak, 23. travnja
2016. god., hrvatskoj knjizi i autorima. Poglavito onima, čiji radovi
nastaju u našoj sredini – u redovima hrvatskih iseljenika ili migranata.
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake
godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer toga su dana
1616. godine preminuli Miguel de Cervantes i William Shakespeare.
Tradicija darivanja knjiga, a koja se zasniva na katalonskom običaju
darivanja knjiga i ruža na Jurjevo, preuzeta je u rad Kulturne zajednice
pod motom: „Uzmi jednu – donesi drugu“. Tog dana možete donijeti knjige
koje ste pročitali i podijeliti ih u društvu, a za uzvrat ponijeti
jednu drugu.
Ulaz slobodan! – Eintritt frei!
Gosti su dobrodošli! - Gäste sind willkommen!
U suradnji s Maticom hrvatskom i Hrvatskim glasom Berlin
Svjetski dan knjige i autorskih prava u Hrvatskoj kulturnoj zajednici 23. travnja 2015 godine:
Svjetski dan knjige i autorskih prava u Hrvatskoj kulturnoj zajednici 23. travnja 2014 godine:
UVOD U BIHEVIORALNU EKONOMIJU
Kao 43. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je:
UVOD U BIHEVIORALNU EKONOMIJU
Zbornik su uredili Darko Polšek i Kosta Bovan a donosi prve u nas
tekstove na temu bihevioralne eko-nomije – discipline koja ispituje
iracionalnosti ponašanja kao "odmake" ili pristranosti od modela
racionalnog ponašanja, psihološke discipline koja sintetizira empirijske
nalaze u prvome redu iz psihologije i ekonomije.
Bihevioralna ekonomija je disciplina koja ispituje iracionalnosti
ponašanja kao "odmake" ili pristranosti od modela racionalnog ponašanja,
odnosno psihološka disciplina koja sintetizira empirijske nalaze u
prvome redu iz psihologije i ekonomije. ponašanje životinja. Bihevioralna znanost obuhvaća analizu ponašanja ljudi, što ljudi rade, govore i Pokušava razumjeti, objasniti, opisati i predvidjeti ponašanje. „ Biheviorizam je pravac u psihologiji (začetni J. B. Watson, početak XX stoljeća), koji kao metodu prihvaća samo objektivno opažanje i mjerenje, a kao predmet samo objektivno ponašanje, tj. ono ponašanje i učinke ponašanja koji se mogu objektivno opažati i mjeriti.“
Svjetski dan knjige i autorskih prava u Hrvatskoj kulturnoj zajednici 23. travnja 2013 godine:
Riječ br. 44, 2013., Str. 11-13