Poštovani članovi i prijatelji Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu,

poslije uspješnog nastupa na prvom susretu hrvatske čitaonice u Wiesbadenu na temu Lik bosanskog franjevca u djelima Ive Andrića, pristupamo i sljedećem iskoraku u diskusiji, kako književnost i kultura mogu i trebaju, ne samo obogatiti nego i unaprijediti društveni rad. Temu ovog susreta preuzeli smo iz teksta Druženje, značaj i učinkovitost na primjeru Dubrovačke Republike za Riječ broj 51, a koji nam je poslao Ivan Petrović, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kultur-nog društva Koblenz. U svom radu. Petrović ističe ulogu društva, bratovština i zajednice … bez kojih Dubrovnik i njegova Republika (…) sa sigurnošću ne bi postigao onaj  stupanj  visoke  civilizacije koji  je  Dubrovnik imao prije samog ukinuća Republike, a čiji su  učinci  vidljivi  i  djelotvorni još  i  danas,  ne  samo  u  gradu Dubrovniku,  već  i  u  povijesti hrvatskog naroda. 

Diskusiju olakšati će brojni radovi objavljeni u časopisu Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu.

U Riječi broj 47 objavili smo seminarski rad Lili Pritzkau na temu Dubrovnika u Europskoj literaturi: Das freie Ragusa zwischen Historizität und Fiktion,[1] a koja je obrađenu na Sveučilištu u Siegenu. Ovaj znanstveni rad je nastao u okviru seminara: Skizze einer europäischen (Literatur-) Geschichte, a koji je na Sveučilištu u Siegenu vodila docentica dr. Marijana Erstić.[2] Na tribini čitaonice u lipnju biti će predstavljen i rad znanstvenice M. Erstić: Dubrovnik, Skizze einer europatschen (Literatur-) Geschichte.[3] 

Susret u našoj čitaonici bi će i dobra prilika da se upoznamo s predstavljanjem naše Riječ u suradnji s Maticom iseljenika Dubrovnik 2016.[4] godine. Vesna Ljiljanić, suradnica redakcije predstaviti će i studijsko putovanje u Dubrovnik 2017. godine.[5] O uspjehu i mogućnosti rada zajednice u grupama za samopomoć i putovanju u Dubrovnik izvijestila je gospođa Janika Ernst u svom nastupu u organizaciji Zajednice u povjerenstvu za zdravlje (Gesundheitsamt Wiesbaden) 18. svibnja 2017. godine.[6]  A gospodin Hans Körner napisao je za Riječ prilog jednog učesnika: LEHRREICHE TAGE IN DUBROVNIK - Schulungsurlaub mit Diabetesberaterin. 

I na kraju, poseban osvrt na povijesne prilike srednjovjekovnog Dubrovnika biti će predstavljen kroz prikaz Opis slavnoga grada Dubrovnika Filipa Diversija iz 1440. godine. Diversis je svoj rad  dovršio u siječnju 1440. godine, a objavljeno je  u nakladi izdavačke kuće Dom i svijet, - 575 godina kasnije.

Djelo je sastavio s namjerom da zabilježi znamenitosti, odlike vladavine i dostojne običaje toga znamenitoga grada na pragu renesanse i humanizma u Europi a nam u radnici čitaonice treba poslužiti kao spona u povijesnom prikaz 175. obljetnice rada Matice hrvatske, a koja je svoj rad započela izdanjem djela Osman, Ivana Gundulića.[7]

Ivica Košak

Vidi: Prilog u Večernjem listu od 14. 03.2017.

Vidi: Prilog u Slobodnoj Dalamciji od 3. 05. 2017.

Vidi: Izvješće na portalu "Hrvatski glas Berlin"