Kultura je vrijedna i kad nema cijenu
Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena predstavila je monografiju "Kronotop hrvatskoga performansa"
Wiesbaden - Ketternschwalbach,
9. studenog 2014. "Kronotop
hrvatskoga performansa: od Travelera do danas" djelo antropologinje Suzane Marjanić Zuppa postao
je dio performansa „Kršćenje mošta po
Križevečkim štatutim“, tradicionalnog susreta
Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. „Kronotop“ prema grčkom: kronos
= vrijeme i topos = mjesto je
vremensko i prostorno određenje povijesti provokativnog nastupa, umjetničkog
performansa u Hrvatskoj u prošlom stoljeću. Knjiga je objavljena u tri
toma u izdanju Udruge Bijeli val,
Instituta za etnologiju i folkloristiku i nakladnika Školske knjige. Zamjenik
ministrice kulture Vladimir Stojsavljević je predstavio ovo djelo kao središnje
događanje ovogodišnjeg hrvatskog predstavljanja na Sajmu knjiga u Frankfurtu.
Knjiga je svojevrsni prikaz poimanja
sloboda umjetničkog stvaranja od osnutka Kraljevine Jugoslavije do današnje
Hrvatske. Riječ je o trosveščanoj znanstvenoj monografiji koja pokriva povijest
hrvatskoga performansa od dadaističkih uličnih akcija zagrebačke trupe
srednjoškolaca Traveleri dvadesetih godina prošloga stoljeća pa sve do danas. Ovo
znanstveno djelo stavljeno je u susretu u Ketternschwalbachu u kontekstu rada
Hrvatske kulturne zajednice, i to ne samo lokalnog dijalekta, svojstvenog za
njemačku pokrajinu Hessen nego i njegu kulture i materinskoga jezika iseljenika.
„Riječ“ – glasnik Hrvatske kulturne zajednice stavljena je u ruke lokalnom spomeniku kulture, kao provokativna izvedba umjetnosti hrvatskih stvaralaca. Naslovnica časopisa, djelo likovnog autora Ive Cenkovčana iz Berlina je time postala alegorija skoka u slobodu govora. Simbolika ovog čina predstavlja i dimenziju sjećanja na 25. godišnjicu pada Berlinskoga zida, kao skok u formalnu slobodu govora. A četvrt stoljeća rada Hrvatske kulturne zajednicu u glavnom gradu pokrajine Hessen svjedoči o plodnom razdoblju nakladničke djelatnosti hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.
Na ovogodišnjem „Martinju“ predstavljeno je i najnovije izdanje,
dvobroj 45/46 „Riječi“. Ovaj časopis u izdanju lokalne zajednice otvoren je, ne
samo svim kulturnim i društvenim radnicima iz sredine hrvatske migracije nego
i njemačkoj te internacionalnoj publici,
kako je to nedavno predočeno na radnom sastanku
njemačko hrvatske parlamentarne grupe u Berlinu.
Susret kulturne zajednice je bio okrunjen tradicionalnom krštenjem mošta po Križevačkim štatutima, a koje su na simpatičnom kajkavskom izrekle Nada Višak(biskup) i Ivan Matotek (kum). Sudionici skupa, po staroj navadi iliti tradiciji, okrijepili su mladim vinom, a potom prepustili kulturom programu na temu promocije novih radodova predstavljenih na nedavno održanom Sajmu knjiga u Frankfurtu.
Marijana Dokoza, hrvatska književnica, novinarka Večernjeg lista i urednica hrvatsko-njemačkoga mjesečnika Fenix predstavila je svoj novi roman „Grijesi“.
„Grijesi“ su istinita priča o životu žene koja potječe iz jednog malog konzervativnog mjesta u Dalmaciji“, izložila autoriaca Dokoza. „U djetinjstvu je prošla pakao obiteljskog nasilja, gubitak voljene osobe u Domovinskom ratu, a pred teškim okovima prošlosti je pobjegla u Njemačku gdje ju i opet sustiže prošlost i gdje se nastavlja njena agonija. Događa joj se nešto što mora ostati tajna, ali zbog te se tajne vraća u prošlost, u Hrvatsku, u obitelj čovjeka čiji će je duh pratiti cijeli život. Naposljetku je primorana otkriti istinu jer je to jedini put da patnja prestane.“
Bio je to još jedan susret u kojem su sudionici
imali aktivnu ulogu. „Kultura je vrijedna
i kad nema cijenu“, - izjavio je na kraju Branko Višak, blagajnik zajednice
i potomak Kalničkih plemeni-taša uz predstavljene povjesnice Križevačkog kraja.
Ukusno pripremljeno jelo iz „domaće kuhinje“ prijalo je svima, tako da zabavi uz pjesmu u folklornom stilu nije do kasno u noć bilo kraja. Ketternschalbach, uspavano gnijezdo na Taunusu imalo je za hrvatske goste jednu posebno zanimljivu atrakciju, u tom se mjestu posebno njeguju lokalni dijalekti o čemu svjedoči i mala brončana statua u središtu naselja, pa je načas uspostavljena usporedba s Petricom Kerempuhom.
Ivica Košak