Riječ broj 51/52
Višejezičnost u kulturi
Kulturna zajednica spaja kulturu i jezik
14.10.2017.
Frankfurt. "Hrvatska /Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden" (HKZ/OMH)
predstavila je časopis Riječ broj
51/52 na Međunarodnom sajmu knjiga u
Frankfurtu.
HKZ/OMH potiče razumijevanje među narodima i promiče snošljivost na području kulture.
I u najnovijem broju Riječi, a koji je predstavljen na štandu Republike Hrvatske na Sajmu knjiga u Frankfurtu, kulturna zajednica iz Wiesbaden svjedoči o pozitivnom i stvaralačkom djelovanju hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na 80 stranica u Riječi se predstavlja rad i kulturni život naših ljudi u Njemačkoj i Hrvatskoj.
Hrvatska čitaonica Edvin Bukulin
Već na susretu u
srijedu, 11.10. 2017. godine u klubu Hrvatske čitaonice Edvin Bukulin[1]
u Wiesbadenu predstavljeni su Njemačko-hrvatski i Hrvatsko-njemački religijski
rječnik. Ove radove predstavio je u Wiesbadenu prof. dr. Krešimir Matešić, nakladnik rječnika, naglasivši kako
oni: - predstavljaju (su)autorski pogled
na vjerske slobode i religijski svijet različitosti u kojem živimo, a posebno
od vremena promjene paradigme pogleda na svijet.
Rječnike su priredili
znanstvenici, lingvisti prof. dr. sc. Pavao Mikić, redovni
profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zadru te prof. dr. sc. Mirko Gojmerac, redovni profesor Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatsko-njemački
rječnik je objavljen 2011. godine, a zatim i Njemačko-hrvatski religijski rječnik u ovoj,
2017. godini.
Rječnici iz naklade Slap, kako je to
izložio prof. Matešić, - donose nam danas ne samo značenje pojedinih
religijskih riječi, već obuhvaćaju široko pojmovno područje religije,
obrazlažući filozofski, lingvistički i komunikološki relevantne religijske
pojmove, te riječi na hrvatskom i njemačkom jeziku s izvornim epistemološkim[2]
opisom pojedinih značenja.
Njihovo objavljivanje predstavlja svojevrsnu promjenu paradigme u leksikološkom svijetu hrvatske lingvistike.
Promjena paradigme
Takove promjene
paradigme, kako to iznosi jedan prilog u predstavljenoj Riječi, donijele su Kopernikova revolucija, Darwinova evolucija i Freudova psihoanaliza, a koje su u mnogome zaslužne za novi pogled na
svijet, religiju, vjeru, vjerovanje i život u svim oblicima znanstvenog
promišljanja. Povjerenja među narodima se permanentno mijenja, posebno je to
vidljivo u religijskom djelovanju, u pogledu vjerskih sloboda i komunikacijskog
djelovanja. Nažalost, i zbog toga što tek
mali broj vjernika poznaje značenje pojedinih religijskih riječi i opće gledano.
Religijska pismenost je na relativno niskoj razini.
Ovaj rječnik polazi zato od razmišljanja da, onaj tko nešto stvarno razumije, to bolje i u praksi primjenjuje. Vjera nije u biti primarno stvar razuma i znanja, nego svako djelovanje u vjeri i iz vjere iziskuje određenu dozu znanja o vjeri, vjerskim obredima, vjerskim obvezama i znanje o sadržaju religijskih riječi. Tko ne želi vršiti religiozne čine samo na vanjski način i mehanički, taj mora znati što radi, kako to radi i zašto to radi.
Poznavanje sadržaja religijske poruke omogućuje vjerniku pravilno i nadahnuto ispunjenje njegove službe, glasio je zahtjev koji je već u 16. stoljeću postavio hrvatski znanstvenik u migraciji na njemačko govornom području, Matija Vlačić Ilirk u legendarnom djelu Ključ Svetog Pisma (Clavis scripturae sacrae)[3] . To Vlačićevo djelo u kojem se on potvrdio kao tvorac protestantske hermeneutike, pa i hermeneutike[4] uopće, zapravo je enciklopedijski rječnik hebreizama, a koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja Biblije i u kojem je ustvrdio kako je "povijest temelj poučavanja" (historia est fundamentum doctrinae). Vlačić je naglašavao potrebu prevođenja svetopisamskih tekstova na narodne jezike, pozivajući se na ustaljenu praksu u hrvatskim (ili ilirskim crkvama) koje su i u njegovo vrijeme bogoslužje obavljale na narodnom jeziku.[5] Kao neposredni odraz djelovanja M. Vlačića možemo smatrati i glagoljičko izdanje Evanđelja iz 1562./63. godine.[6]
Doprinos kulturi jezika u Riječi broj 51/52 proširen je osvrtom i na Matiju Vlačića Ilirika, hrvatskog humaniste iz 16. stoljeća.
Višejezičnost u kulturi
Dvojezičnost ovih
enciklopedijskih Rječnika predstavlja komunikološku i prevodilačku novost, u
teoriji i praksi pisanja i publiciranja religijskih rječnika, a koja je prvi
put prezentirana na našim komunikacijskim i jezičnim prostorima. Za sve riječi
koje su sadržane u ovim rječnicima, prema navodu autora, sustavno je provedena
komparativna pojmovna analiza za tri velike religije (kršćanstvo, islam i židovstvo).
Dakle, i onaj kome nije potreban njemački jezik, čitanjem ovog enciklopedijskog rječnika obogatit će svoje znanje.
Praktični i pregledani rječnici sadrže oko 10 000 pojmova iz suvremenog njemačkog i hrvatskog jezika, a navedeni su s nužnim gramatičkim podacima. Pojedine natuknice obuhvaćaju fraze, idiome i poslovice, a uzeta je u obzir i višeznačnost riječi. Dobar raspored jezične građe i primjereno pismo omogućavaju brzo i lako snalaženje. Dragocjen je to priručnik ne samo na putovanju i u komunikaciji sa strancima, nego napose koristan pri učenju i radu. Primjeri uz pojedine natuknice omogućuju lakše razumijevanje i primjenu u praksi. Preciznošću u određivanju značenja, uputama za upotrebu pojedinih riječi ovi rječnici će zadovoljiti mnoge stručne korisnike.
Hrvatsko-njemački religijski rječnik predstaviti će se u časopisu „Riječ“ broj 51/52 s ciljem upozorenja na višejezičnu potreba migranata u multietničkim zajednicama. S posebnim osvrtom na ulogu Matije Vlačića Ilirika u Njemačkoj u 16. st. i njegov povijesni doprinos u razvoju poglavito jezikoslovne, a zatim religijske i naravno filozofske hermeneutike.
Stvaralački rad
HKZ/OMH sudjeluje
aktivno u predstavljanju hrvatske knjige i literature s posebnim naglaskom na
mogućnosti koje se otvaraju u povodu Svjetskom sajma knjiga u Frankfurtu.
Posebno izdanje časopisa Riječ iz 2015. godine prikazuje kontinuirani rad i
suradnju u okviru Sajma knjiga u Frankfurtu.[7]
Pored izvansajamskog programa HKZ/OMH, članovi redakcije Riječ pojavljuj se i na Sajmu knjiga u Frankfurtu već od 1998.
godine. A s predstavljanjem Riječi broja
47 u 2015. godini ostvaren je i prvi samostalni nastup u znaku suradnje s
hrvatskom kulturnom institucijom Maticom
hrvatskom.
Iako jedna od
manjih stranih zajednica u Wiesbadenu, HKZ/OMH u glavnom gradu njemačke
pokrajine Hessen, pridonosi značajno raznolikosti iseljeničke kulture u gradu u
kojem je svoj novi dom pronašlo preko 1300 Hrvatica i Hrvata i gdje žive pripadnici
iz preko 160 nacija.
Najnovije izdanje Riječi predstavlja, ne smo zapis djelovanja hrvatske zajednice, već i ciljeve te zadaću koji
motiviraju stvaralački, kulturni rad.
Sadržaj ove periodike, koja se izdaje već
26 godina, svjedoči o kontinuiranoj prisutnosti hrvatske kulture u Njemačkoj.
Na 80 stranica Riječi broj 51./52.,
više od deset autorica i autora predstavljaju radove u pedesetak naslova. Kroz
tiskano izdanje Riječi stvara se
vrijedan spomenik nematerijalne baštine – naglasila je na Sajmu knjiga u
Frankfurtu Jela Šare, glavana urednice izdanja.
Riječ donosi promociju djela pisaca i pjesnika iz Njemačke i Hrvatske pa tako
između ostaloga predstavljeni su: roman Evanđelje
tame Zorana Antičevića, zbirka pjesama Mjesec
bez suputnika Ivana Brčića, roman Olivas Garten Alide Bremer, Istarske čakavske dijalektološke teme Rudolfa Ujčića i Licht
aus dem Osten Petera Frankopana.
Predstavljena je izvedba kazališnog teksta Ivane Sajko u Berlinu: Ljubavni roman. Ivanu Sajko se danas smatra obnoviteljicom kazališne scene u Jugoistočnoj Europi.
Valja istaknuti i
intervju s hrvatskom znanstvenicom Dr.
Marijanom Erstić, privatnom docenticom na Sveučilištu u Siegenu/Sjeverna Rajna
Westfalija, u povodu njenog habilitacijskog
rada: Ein Jahrhundert der Verunsicherung:
Medienkomparatitische Analysen.
Većina tekstova iz Riječi su i dio istupa HKZ/OMH u javnosti. Na literarnim tribinama predstavljeno je u ovom broju, na njemačkom ili na hrvatskom, desetak književnih djela iz Hrvatske i svijeta. Te akcije govore o kulturnoj zainteresiranosti hrvatske čitalačke publike u Njemačkoj. Portal zajednice Literatur im Dialog[8] svjedoči o djelovanju u njemačkom kulturnom životu. Prvi broj Riječi izašao je u 1991. godine i od tada izlazi kontinuirano, dva puta godišnje u nakladi Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. Riječ ima nadregionalni karakter i registrirana je u Njemačkoj nacionalnoj knjižnici (Deutsche Nationalbibliothek) s nakladničkim brojem ISSN 2196-6109.
Ivica Košak
[2] Epistemologija (grčki: επιστήμη - episteme, "znanje" + λόγος, "logos") ili teorija znanja je grana filozofije koja se bavi prirodom i dosegom znanja. Veliki dio rasprave na tom polju se usredotočio na analiziranje prirode znanja i kako ga ona povezuje sa sličnim pojmovima kao istina, vjerovanje i opravdanje. Bavi se i sredstvima proizvodnje znanja kao i skepticizmom o različitim tvrdnjama o znanju nečega. Epistemologija se bavi slijedećim pitanjima: "Što je znanje?", "Kako se usvaja znanje?", "Što ljudi znaju?" i "Na čemu se zasniva znanje?".
[3] Matthias Flacius Illyricus: »Clavis scripturae sacrae«, Johannes Oporinus,Eusebius Episcopius et Paulus Quecus, Basel, 1567.
[4] Hermeneutika (grčki ἑρμηνεύω hermeneuo: "rastumačiti" ili "prevesti".)
je znanost, doktrina, način ili vještina tumačenja značenja i/ili poruke (smisla) tekstualnog zapisa, govornog izričaja, umjetničke tvorevine ili obrasca ponašanja. Hermeneutika prema predmetu odnosno području na koje se odnosi može biti: tradicionalna, talmudska, biblijska, kur'an-ska, filozofska, znanstvena, apostolska, grčka, rimska, srednjeg vijeka i sl.
Prim. autora.