Višejezičnost u kulturi

Kulturna zajednica spaja kulturu i jezik

14.10.2017. Frankfurt. "Hrvatska /Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden" (HKZ/OMH) predstavila je časopis Riječ broj 51/52 na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.

HKZ/OMH potiče razumijevanje među narodima i promiče snošljivost na području kulture.

I u najnovijem broju Riječi, a  koji je predstavljen na štandu Republike Hrvatske na Sajmu knjiga u Frankfurtu, kulturna zajednica iz Wiesbaden svjedoči o pozitivnom i stvaralačkom djelovanju hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na 80 stranica u Riječi se predstavlja rad i kulturni život naših ljudi u Njemačkoj i Hrvatskoj.

 

Hrvatska čitaonica Edvin Bukulin

Već na susretu u srijedu, 11.10. 2017. godine u klubu  Hrvatske čitaonice Edvin Bukulin[1] u Wiesbadenu predstavljeni su  Njemačko-hrvatski i Hrvatsko-njemački religijski rječnik. Ove radove predstavio je u Wiesbadenu prof. dr. Krešimir Matešić, nakladnik rječnika, naglasivši kako oni: - predstavljaju (su)autorski pogled na vjerske slobode i religijski svijet različitosti u kojem živimo, a posebno od vremena promjene paradigme pogleda na svijet.

Rječnike su priredili znanstvenici, lingvisti  prof. dr. sc. Pavao Mikić, redovni profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zadru te prof. dr. sc. Mirko Gojmerac, redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatsko-njemački rječnik  je objavljen 2011. godine, a zatim  i  Njemačko-hrvatski religijski rječnik u ovoj, 2017. godini.
Rječnici iz naklade Slap, kako je to izložio prof. Matešić, - donose nam danas ne samo značenje pojedinih religijskih riječi, već obuhvaćaju široko pojmovno područje religije, obrazlažući filozofski, lingvistički i komunikološki relevantne religijske pojmove, te riječi na hrvatskom i njemačkom jeziku s izvornim epistemološkim[2] opisom pojedinih značenja.

Njihovo objavljivanje  predstavlja svojevrsnu promjenu paradigme u leksikološkom svijetu hrvatske lingvistike.

 

Promjena paradigme

Takove promjene paradigme, kako to iznosi jedan prilog u predstavljenoj Riječi, donijele su  Kopernikova revolucija, Darwinova evolucija i Freudova psihoanaliza, a  koje su u mnogome zaslužne za novi pogled na svijet, religiju, vjeru, vjerovanje i život u svim oblicima znanstvenog promišljanja. Povjerenja među narodima se permanentno mijenja, posebno je to vidljivo u religijskom djelovanju, u pogledu vjerskih sloboda i komunikacijskog djelovanja.  Nažalost, i zbog toga što tek mali broj vjernika poznaje značenje pojedinih religijskih riječi i opće gledano. Religijska pismenost je na relativno niskoj razini.

Ovaj rječnik polazi zato od razmišljanja da, onaj tko nešto stvarno razumije, to bolje i u praksi primjenjuje. Vjera nije u biti primarno stvar razuma i znanja, nego svako djelovanje u vjeri i iz vjere iziskuje određenu dozu znanja o vjeri, vjerskim obredima, vjerskim obvezama i znanje o sadržaju religijskih riječi. Tko ne želi vršiti religiozne čine samo na vanjski način i mehanički, taj mora znati što radi, kako to radi i zašto to radi.

Poznavanje sadržaja religijske poruke omogućuje vjerniku pravilno i nadahnuto ispunjenje njegove službe, glasio je zahtjev koji je već u 16. stoljeću postavio hrvatski znanstvenik u migraciji na njemačko govornom području, Matija Vlačić Ilirk u legendarnom djelu Ključ Svetog Pisma (Clavis scripturae sacrae)[3] . To Vlačićevo djelo u kojem se on potvrdio kao tvorac protestantske hermeneutike, pa i hermeneutike[4] uopće,  zapravo je enciklopedijski rječnik hebreizama, a koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja Biblije i u kojem je ustvrdio kako je "povijest temelj poučavanja" (historia est fundamentum doctrinae). Vlačić je naglašavao potrebu prevođenja svetopisamskih tekstova na narodne jezike, pozivajući se na ustaljenu praksu u hrvatskim (ili ilirskim crkvama) koje su i u njegovo vrijeme bogoslužje obavljale na narodnom jeziku.[5]  Kao neposredni odraz djelovanja M. Vlačića možemo smatrati i glagoljičko izdanje Evanđelja iz  1562./63. godine.[6]

Doprinos kulturi jezika u Riječi broj 51/52 proširen je osvrtom i na Matiju Vlačića Ilirika, hrvatskog humaniste iz 16. stoljeća.

 Višejezičnost u kulturi

Dvojezičnost ovih enciklopedijskih Rječnika predstavlja komunikološku i prevodilačku novost, u teoriji i praksi pisanja i publiciranja religijskih rječnika, a koja je prvi put prezentirana na našim komunikacijskim i jezičnim prostorima. Za sve riječi koje su sadržane u ovim rječnicima, prema navodu autora, sustavno je provedena komparativna pojmovna analiza za tri velike religije (kršćanstvo, islam i židovstvo).

Dakle, i onaj kome nije potreban njemački jezik, čitanjem ovog enciklopedijskog rječnika obogatit će svoje znanje.

Praktični i pregledani rječnici sadrže oko 10 000 pojmova iz suvremenog njemačkog i hrvatskog jezika, a navedeni su s nužnim gramatičkim podacima. Pojedine natuknice obuhvaćaju fraze, idiome i poslovice, a uzeta je u obzir i višeznačnost riječi. Dobar raspored jezične građe i primjereno pismo omogućavaju brzo i lako snalaženje. Dragocjen je to priručnik ne samo na putovanju i u komunikaciji sa strancima, nego napose koristan pri učenju i radu. Primjeri uz pojedine natuknice omogućuju lakše razumijevanje i primjenu u praksi. Preciznošću u određivanju značenja, uputama za upotrebu pojedinih riječi ovi rječnici će zadovoljiti mnoge  stručne korisnike.

 

  

Stvaralački rad 

HKZ/OMH sudjeluje aktivno u predstavljanju hrvatske knjige i literature s posebnim naglaskom na mogućnosti koje se otvaraju u povodu Svjetskom sajma knjiga u Frankfurtu. Posebno izdanje časopisa Riječ iz 2015. godine prikazuje kontinuirani rad i suradnju u okviru Sajma knjiga u Frankfurtu.[7] Pored izvansajamskog programa HKZ/OMH, članovi redakcije Riječ pojavljuj se i na Sajmu knjiga u Frankfurtu već od 1998. godine. A s predstavljanjem Riječi broja 47 u 2015. godini ostvaren je i prvi samostalni nastup u znaku suradnje s hrvatskom kulturnom institucijom Maticom hrvatskom.

Iako jedna od manjih stranih zajednica u Wiesbadenu, HKZ/OMH u glavnom gradu njemačke pokrajine Hessen, pridonosi značajno raznolikosti iseljeničke kulture u gradu u kojem je svoj novi dom pronašlo preko 1300 Hrvatica i Hrvata i gdje žive pripadnici iz preko 160 nacija.
Najnovije izdanje Riječi predstavlja, ne smo zapis djelovanja hrvatske  zajednice, već i ciljeve te zadaću koji motiviraju stvaralački, kulturni rad.
Sadržaj ove periodike, koja se izdaje već 26 godina, svjedoči o kontinuiranoj prisutnosti hrvatske kulture u Njemačkoj. Na 80 stranica Riječi broj 51./52., više od deset autorica i autora predstavljaju radove u pedesetak naslova. Kroz tiskano izdanje Riječi stvara se vrijedan spomenik nematerijalne baštine – naglasila je na Sajmu knjiga u Frankfurtu  Jela Šare, glavana urednice izdanja.

Riječ donosi promociju djela pisaca i pjesnika iz Njemačke i Hrvatske pa tako između ostaloga predstavljeni su: roman Evanđelje tame Zorana Antičevića, zbirka pjesama Mjesec bez suputnika Ivana Brčića,  roman Olivas Garten Alide Bremer,  Istarske čakavske dijalektološke teme Rudolfa  Ujčića i Licht aus dem Osten Petera Frankopana.

Predstavljena je izvedba kazališnog teksta Ivane Sajko u Berlinu: Ljubavni roman. Ivanu Sajko se danas smatra obnoviteljicom kazališne scene u Jugoistočnoj Europi.

Valja istaknuti i intervju s hrvatskom znanstvenicom  Dr. Marijanom Erstić, privatnom docenticom na Sveučilištu u Siegenu/Sjeverna Rajna Westfalija, u povodu  njenog habilitacijskog rada:  Ein Jahrhundert der Verunsicherung: Medienkomparatitische Analysen. 

Većina tekstova iz Riječi su i dio istupa HKZ/OMH u javnosti. Na literarnim tribinama predstavljeno je u ovom broju, na njemačkom ili na hrvatskom, desetak književnih djela iz Hrvatske i svijeta. Te akcije govore o kulturnoj zainteresiranosti hrvatske čitalačke publike u Njemačkoj. Portal zajednice Literatur im Dialog[8] svjedoči o djelovanju u njemačkom kulturnom životu. Prvi broj Riječi izašao je u 1991. godine i od tada izlazi kontinuirano, dva puta godišnje u nakladi Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. Riječ ima nadregionalni karakter i registrirana je u Njemačkoj nacionalnoj knjižnici (Deutsche Nationalbibliothek) s nakladničkim brojem ISSN 2196-6109.

  

Ivica Košak