Literatur im Dialog

Hrvatska kulturna zajednica e.V. Mainz

Volonterski rad  u Kulturnoj zajednici

25. godišnjica rada Katice Vraneša u vodstvu Hrvatske kulturne zajednice Mainz

 

Katica Vraneša, Richard Patzke, Ivica Košak

Mainz, petak, 31.03.2017. godine,  na inicijativu Njemačko-hrvatskog društva (Deutsch-Kroatische Gesellschaft e. V.) Mainz, izraženo priznanje  predsjednici Hrvatske kulturne zajednice e.V. Mainz, gospođi  Katici Vraneša, a koja je na čelu ove zajednice već punih 25 godina.

Richard Patzke, predsjednik Njemačko-hrvatskog društva sa sjedištem u Gospodarskoj komori glavnog grada pokrajine Falačko Porajnje (Rheinland-Pfalz) čestitao je Vraneši na dugogodišnjem zalaganju, ne samo na očuvanju vlastite kulturne tradiciji, socijalnog angažmana, nego i posebno na stvaranju dokumentacije o prijateljstvu gradova Mainza i Zagreba[1] te monografiju o radu djelovanju Zajednice u posljednjih 25 godina[2].

Vladimir Duvnjak, generalni konzul RH u Frankfurtu istaknuo je  posebno važnost tih izdanja, koja ne samo da dokumentiranju život i rad Hrvatskih iseljenika, nego su i koristan priručnik za upoznavanje hrvatsko-njemačkih odnosa.

Hermann Weil, bivši gradonačelnik Mainza (OB a.D.) iznio je kako je prijateljstvo glavnih gradova pokrajine Falačko Porajnje i RH bitno pomoglo u priznanju Hrvatske neovisnosti, a koja je dobrim dijelom bila inicirano upravo u Mainzu. 

Ivica Košak, član Njemačko-hrvatskog društva  i predsjednik Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatska Wiesbaden, posebno je naglasio važnost nadregionalne suradnje kojoj lokalna Zajednica iz Mainza značajno doprinosi. Hrvatsko–njemački kulturni odnosi imaju tradiciju, naglasio je Košak, ističući znanstveni radi hrvatskog migranta Mark Antuna de Dominisa iz 17. st. Hrvatski isusovac (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u Engleskoj, gdje je bio peti po redu u državnoj hijerarhiji. 1617. godine  predavao je u Cambridgeu i Oxfordu. Njegova knjiga " De Republica Ecclesiastica " bila je na latinskom jeziku tiskana i u Frankfurtu. Unatoč zalaganju za miroljubivu koegzistenciju i religioznu toleranciju, djela su mu zabranjena. Inkvizicija ga je zatočila, i kad je umro nije bio dozvoljen njegov pokop. Tijelo mu je bilo spaljeno, zajedno s njegovim rukopisima, na trgu Campo dei Fiori u Rimu, gdje je Giordano Bruno bio spaljen dvadeset četiri godine ranije.[3] Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatska Wiesbaden predala je kopiju knjiga " De Republica Ecclesiastica " biblioteci Instituta za Europsku povijest u Mainzu[4]. Susret u Mainzu bila je zato dobra prilika, da se gospođi Vraneši, koja je s  povratkom u Domovinom postala izborna Rabljanka, uruči kopija stoljećima zabranjivanog,  povijesnog portreta Mark Antuna de Dominisa.

Monografija, 25 godina rada Hrvatske kulturne zajednice Mainz
biti će predstavljena na tribini
Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden
u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava,
u nedjelju, 23. travnja 2017. godine,
s početkom u 16:00 sati
u Domu kardinala Kuharića, Holsteinstr. 15A, Wiesbaden.[5]