Hrvatska kulturna zajednica Mainz
Hrvatska kulturna zajednica e.V. Mainz
Volonterski rad u Kulturnoj zajednici
25. godišnjica rada Katice Vraneša u vodstvu Hrvatske kulturne zajednice Mainz
Katica Vraneša, Richard Patzke, Ivica Košak
Mainz, petak, 31.03.2017. godine, na inicijativu Njemačko-hrvatskog društva (Deutsch-Kroatische Gesellschaft e. V.) Mainz, izraženo priznanje predsjednici Hrvatske kulturne zajednice e.V. Mainz, gospođi Katici Vraneša, a koja je na čelu ove zajednice već punih 25 godina.
Richard Patzke, predsjednik Njemačko-hrvatskog društva sa sjedištem u Gospodarskoj komori glavnog grada pokrajine Falačko Porajnje (Rheinland-Pfalz) čestitao je Vraneši na dugogodišnjem zalaganju, ne samo na očuvanju vlastite kulturne tradiciji, socijalnog angažmana, nego i posebno na stvaranju dokumentacije o prijateljstvu gradova Mainza i Zagreba[1] te monografiju o radu djelovanju Zajednice u posljednjih 25 godina[2].
Vladimir Duvnjak, generalni konzul RH u Frankfurtu istaknuo je posebno važnost tih izdanja, koja ne samo da dokumentiranju život i rad Hrvatskih iseljenika, nego su i koristan priručnik za upoznavanje hrvatsko-njemačkih odnosa.
Hermann Weil, bivši gradonačelnik Mainza (OB a.D.) iznio je kako je prijateljstvo glavnih gradova pokrajine Falačko Porajnje i RH bitno pomoglo u priznanju Hrvatske neovisnosti, a koja je dobrim dijelom bila inicirano upravo u Mainzu.
Ivica Košak, član Njemačko-hrvatskog
društva i predsjednik Hrvatske
kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatska Wiesbaden, posebno je naglasio
važnost nadregionalne suradnje kojoj lokalna Zajednica iz Mainza značajno
doprinosi. Hrvatsko–njemački kulturni odnosi imaju tradiciju, naglasio je
Košak, ističući znanstveni radi hrvatskog migranta Mark Antuna de Dominisa iz 17. st. Hrvatski
isusovac (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se
među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera
sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u
Engleskoj, gdje je bio peti po redu u državnoj hijerarhiji. 1617. godine predavao je u Cambridgeu i Oxfordu. Njegova
knjiga " De Republica Ecclesiastica " bila je na latinskom jeziku
tiskana i u Frankfurtu. Unatoč zalaganju za miroljubivu koegzistenciju i
religioznu toleranciju, djela su mu zabranjena. Inkvizicija ga je zatočila, i
kad je umro nije bio dozvoljen njegov pokop. Tijelo mu je bilo spaljeno,
zajedno s njegovim rukopisima, na trgu Campo dei Fiori u Rimu, gdje je Giordano
Bruno bio spaljen dvadeset četiri godine ranije.[3]
Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatska Wiesbaden predala
je kopiju knjiga " De Republica Ecclesiastica " biblioteci Instituta
za Europsku povijest u Mainzu[4].
Susret u Mainzu bila je zato dobra prilika, da se gospođi Vraneši, koja je s povratkom u Domovinom postala izborna
Rabljanka, uruči kopija stoljećima zabranjivanog, povijesnog portreta Mark Antuna de Dominisa.
Monografija, 25 godina rada Hrvatske kulturne zajednice Mainz
biti će predstavljena na tribini
Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden
u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava,
u nedjelju, 23. travnja 2017. godine,
s početkom u 16:00 sati
u Domu kardinala Kuharića, Holsteinstr. 15A, Wiesbaden.[5]
[1] Knjiga: "Mainz - Zagreb" , 30 godina prijateljstva gradova, Hrvatska kulturna zajednica Mainz, 1997.
[2] https://www.hkz-mz.de/shop/ Pregledano 2. 04. 2017.
[3] https://www.yumpu.com/de/document/view/50962635/2010-unesco-jahr-von-marko-antun-de-dominis Pregledano 2. 04. 2017.
[4] http://www.hkz-wi.de/kronika_hr/Tribina%20Ilirik%202011_web.htm Pregledano 2. 04. 2017.
[5] http://www.matica.hr/ogranci/Wiesbaden/zbivanja/1972/
Pregledano 2. 04. 2017.